fbpx
Main menu
Povećanje neoporezivog dijela mirovine samo je prvi od HSU-ovih projekata Foto: HSU/Tina Lončar

Povećanje neoporezivog dijela mirovine samo je prvi od HSU-ovih projekata

Gostujući u ponedjeljak u emisiji „Treća dob“ na Hrvatskom radiju, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja pojasnio je zbog čega je Vlada nakon prethodne odluke da se poveća samo neoporezivi dio plaća, odlučila povećati i neoporezivi dio mirovine, te kakav će efekt ova Vladina mjera imati za umirovljenike, odnosno državni proračun.

Hrelja je naveo da je Vlada ustanovila kako „stezanje remena“ u smislu štednji nije ipak polučilo onaj rezultat kojemu su se prvotno nadali. „Prva informacija koju smo dobili bio je plan Vlade da poveća neoporezivi dio plaće, na što smo odmah reagirali jer je sve upućivalo na to da se na umirovljenike zaboravilo. Izostaviti mirovine iz reformi ne samo da bi bilo nepravedno, već i štetno, jer su umirovljenici među najpouzdanijim i najredovitijim platišama svih svojih obveza, pa tako i onih prema državi. Pravilo je da uvijek kada se povećava neoporezivi dio plaće, razmjerno se povećava i neoporezivi dio mirovina, a u proteklih deset godina to je povećanje ukupno iznosilo 1250 kuna. Da se razumijemo, moram naglasiti kako ovo nije socijalna mjera, njome se nikome ništa ne daje. Ti umirovljenici imaju rješenje na višu mirovinu; međutim, aplikacijom poreznih razreda njima se dio mirovine uzima. Dakle, oni neće dobiti ništa što nisu zaradili, već im se na ovaj način smanjuje porezna presija i ostat će im više novca u novčaniku, više novca za potrošnju.“

Drugi gost emisije, analitičar Danijel Nestić sa Ekonomskog instituta, pojasnio je kako će povećanje neoporezivog dijela mirovine državni proračun koštati 124 milijuna kuna, no to je relativno mala svota kad se uzme u obzir da povećanje neoporezivog dijela plaće godišnje košta nešto više od milijardu kuna. Vladini dužnosnici naglašavaju da će se na taj način poticati potrošnja, pojasnio je Nestić, te će dio sredstava putem PDV-a dospjeti natrag u proračun.

Na upit zašto je odlučio s premijerom komunicirati pismenim putem iako je HSU dio vladajuće koalicije, Hrelja je odgovorio da je to odlučio učiniti jer je sve ukazivalo na to da se na umirovljenike zaboravilo, što HSU nikako ne može dopustiti. „U suradnji s umirovljeničkim udrugama s kojima se i inače konzultiramo, odlučeno je da treba reagirati i javno upozoriti na tu problematiku. Drago nam je da je Vlada pozitivno odgovorila na naš zahtjev“, izjavio je Hrelja.

Na upit kako to da se o ovom pitanju nije očitovalo mjerodavno Nacionalno vijeće za umirovljenike, čija je svrha postojanja upravo koordinacija između umirovljeničkih udruga i Vlade, Hrelja je odgovorio kako je postojanje institucije Nacionalnog vijeća za umirovljenike itekako potrebno, jer je njegova uloga savjetodavnog tijela Vlade u pitanjima od interesa za umirovljenike vrlo značajna. „Ne želim vjerovati da je netko zaboravio obavijestiti Nacionalno vijeće za umirovljenike o svojim namjerama, već bih želio podsjetiti da je ono već nekoliko puta odigralo važnu ulogu. Prvenstveno mislim na slučaj kad je doslovno spašen sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, gdje je tadašnji ravnatelj HZZO-a, a sadašnji ministar, žurno reagirao i došao objasniti na pred vijećem zašto ujednačava cijenu polica dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dakle, vijeće je odigralo ključnu ulogu u ovom slučaju, a za njegov daljnji rad pitanje je koliko čelni ljudi Vlade dolaze po savjet vijeća kad se radi o pitanjima vezanim za umirovljenike“, zaključuje Hrelja.

Nestić je istaknuo kako je iz dostupnih podataka vidljivo da je posljednjih godina ulazak u mirovinu usporen. „Male mirovine djeluju nepovoljno na dobrovoljan odlazak u mirovinu ljudi koji za nju imaju uvjete“, pojašnjava Nestić. Posebno je istaknuo primjer žena zaposlenih u poslovima državne uprave, koje sa navršenom šezdeset i jednom godinom života ostvaruju pravo na mirovinu. „Međutim, zakon definira prestanak radnog odnosa u šezdeset i petoj godini, te one u tom slučaju logično zaključuju da im je bolje ostati u radnom odnosu i primati punu plaću, jer procjene govore da je prva mirovina otprilike u iznosu oko pola plaće“, zaključuje Nestić. Upozorio je kako će budućim umirovljenicima u nadolazećim godinama biti još teži, jer bi odnos između mirovina i plaća trebao bitno padati. Nestić je izjavio kako će neke od mjera donesenih u 2014. godini će ipak davati rezultate, među kojima je, tvrdi, najvažnija ona o promjeni indeksacije sa „formule pola-pola“ na „formulu 70-30%“, ovisno o tome što je povoljnije za umirovljenika. Pad mirovina koji je dio sustava na ovaj će se način ipak značajno usporiti.

Hrelja je istaknuo kako je na uvođenju ovih promjena Hrvatska stranka umirovljenika izričito inzistirala, i one su povoljnije za umirovljenike upravo onda kad se budu događale. „Činjenica je da smo i dalje u krizi gdje nije realno očekivati rast plaća, ali zbog veće ponude nego potražnje niti realno velik rast potrošačkih cijena. Ta formula će u budućnosti u slučaju rasta plaća i razvoja itekako dovesti do rezultata, ali i kod vrhunca povećanja cijena isto bi služila kao interventna mjera koja je ugrađena u zakon. Ono što je važno u ovom trenutku reći, a što je isključivo doprinos Hrvatske stranke umirovljenika na političkoj sceni, jest da je mirovinska reforma bila projektirana na način da bi u ovo vrijeme, dakle 2014./2015. prosječna mirovina bila oko 33% prosječne plaće. Međutim, intervencijama u zakon i dodatkom od 27% za tzv. nove umirovljenike već se deset godina prosječna mirovina održava na 40% prosječne plaće, točnije na 44%“, pojašnjava Hrelja.

Hrelja je naglasio i kako je HSU u saborsku proceduru uputila prijedlog dopuna Zakona o HRT-u, gdje se traži smanjivanje RTV pristojbe za socijalne skupine, dakle i za umirovljenike, i to za polovicu dosadašnjeg iznosa. HSU je i predlagatelj inicijative ukidanja zdravstvenog doprinosa na mirovine, podsjeća Hrelja, koja je zahvaljujući HSU i ušla u „Plan 21“. Međutim, kako navodi, prioritet će imati izlazak iz riznice HZZO-a, a tek potom i oslobađanje od spomenutog doprinosa. Kao treći važan projekt Hrvatske stranke umirovljenika, Hrelja je naveo spašavanje instituta dokupa mirovine koju je provodilo društvo Royal, a o opstanku instituta ovisi dodatak mirovini za 3850 građana koji su korisnici ovog instituta. „Država bi trebala spasiti taj institut, jer ne može pobjeći od odgovornosti da je ona upućivala upućivala na ovaj način odlaska ljudi u mirovinu. Radnici u državnim poduzećima, primjerice, nisu mogli birati između dokupa mirovine i jednokratne otpremnine, već je to bio jedini način odlaska u mirovinu“, pojasnio je Hrelja.

Na vrh članka

Facebook