fbpx
Main menu
Marija Ilić i Ljiljana Cvjetović Marija Ilić i Ljiljana Cvjetović Foto: HSU/Tina Lončar

Cvjetović i Ilić kritički odgovorile na prijedlog Zakona o pogrebnoj djelatnosti

Na saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o pogrebničkoj djelatnosti zastupnice Hrvatske stranke umirovljenika Ljiljana Cvjetović i Marija Ilić kritički su se osvrnule na nedostatke prijedloga.

Cvjetović se u svom izlaganju dotakla razloga usklađivanja tog zakona s EU regulativama, pojasnivši kako europska regulativa niti u jednom dijelu ne nameće obvezu isključivanja, održavanja groblja i krematorija i prijevoz pokojnika iz područja komunalnog gospodarstva odnosno izmjene načina kako su oni sada regulirani, te kao primjer navela slučaj susjedne Slovenije koja nije intervenirala u vlastite zakone.

Cvjetović je izjavila kako je prijedlog Zakona o pogrebničkoj djelatnosti protivan nizu važećih propisa, istaknuvši kako se prvenstveno radi o Zakonu o grobljima ali i Pravilniku o grobljima, Pravilniku o vođenju grobnog očevidnika i Registru umrlih osoba te drugim propisima. „Zakon o grobljima utvrdio je pojam pratećih građevina koje se nalaze u ili izvan groblja, a to su krematoriji, mrtvačnica, dvorana za izlaganje na odru, prostorije za ispraćaj umrlih i slično. Zakonom o grobljima utvrđeno da se prateće građevine grade u ili izvan groblja, a prijedlogom Zakona o pogrebničkoj djelatnosti određena je njihova gradnja samo izvan groblja što je u suprotnosti sa prethodno spomenutim zakonom“, pojasnila je Cvjetović.

„Člankom 12. Zakona o grobljima propisano je da se umrlog može ukopati izvan groblja samo uz odobrenje tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za komunalne poslove uz prethodno mišljenje tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zdravstva. Prijedlogom Zakona o pogrebničkoj djelatnosti utvrđeno je da se pod pogrebničkom djelatnošću među ostalim poslovima razumijeva i organizacija prosipanja pepela pokojnika u prirodu što se svakako tretira ukopom izvan groblja pa niti u tom smislu nisu uvažene odredbe Zakona o grobljima“, dodala je Cvjetović. Istaknula je činjenicu kako je Zakonom o grobljima utvrđena obveza uprave groblja komunalnog društva da vodi očevidnike o ukopu svih umrlih osoba na području jedinica lokalne samouprave te je u tom smislu donesen i na Pravilnik o vođenju grobnog očevidnika i Registra umrlih osoba.

„Kako je prijedlogom Zakona o pogrebničkoj djelatnosti utvrđeno da pogrebnička djelatnost razumijeva i preuzimanje i prijevoz umrlih osoba s mjesta smrti evidentno je da uprava groblja ne može više voditi grobni očevidnik i odgovarati za podatke iz grobnog očevidnika kako je navedeno budući neće imati na raspolaganju imena svih umrlih osoba na području jedinica lokalne samouprave već samo onih koji budu ukopani na grobljima te određene jedinice lokalne samouprave kojima upravlja uprava groblja odnosno komunalno društvo“, izjavila je Cvjetović.

HDZ-ov zastupnik Tomislav Klarić složio se s navedenim te izjavio: „Pokojnik nije roba i ne može biti tržišna kategorija. Nisu to mali biskviti da ih se može prevoziti na tko zna koji način.“

Cvjetović je dodala da se u slučaju smrti u nečijoj obitelji treba izraziti poštovanje prema umrloj osobi, te da se obavljanje dostojanstvenog ukopa nikako ne bi smjelo svesti na golu i nekontroliranu tržišnu utakmicu.

Zastupnica Hrvatske stranke umirovljenika Marija Ilić izjavila je kako se u istom zakonskom prijedlogu koriste izrazi pogrebni centar, prostor kao i poslovne prostorije čime se postavlja pitanje je li predlagatelj mislio na isti pojam koristeći različite izraze ili nije. „Ako nije, potrebno je precizno odrediti sve izraze i njihova značenja. Također, zanima me tko će i tko može graditi nove objekte, dakle pogrebne te centre, a pogoduje li se i nekome i ovom prigodom?“, upitala je Ilić

„Uz to su u potpunosti zanemarena načela za obavljanje javne službe, propisana Zakonom o komunalnom gospodarstvu kao što su njezino trajno i kvalitetno obavljanje, održavanje objekata i opreme u stanju funkcionalne sposobnosti i javnosti rada. Primjerice, miješaju se izrazi organizacija i prodaja, kremiranje i drugi, nejasno je što razumijeva organizacija pogreba i ispraćaja ili organizacija prodaje cvijeća, svijeća ili organizacija pružanja usluge na tijelu umrle osobe. Tko obavlja sam čin ukopa potpuno je neprihvatljiva odredba, ostale poslove, citiram, ostale poslove neophodne za obavljanje pogrebničke djelatnosti iz čega proizlazi sasvim proizvoljno tumačenje pojma pogrebničke djelatnosti“, istaknula je Ilić.

Dodala je kako je u vezi stručne osposobljenosti propisano da pogrebnik mora ispunjavati poseban uvjet stručne osposobljenosti za obavljanje pogrebničke djelatnosti ne navodeći koji je to poseban uvjet.

Ilić je naglasila i činjenicu da jedinice lokalne samouprave uvijek imaju na umu socijalnu sliku područja svog djelovanja koju koriste kao polazište u formiranju cijena pogrebničkih usluga. „Ta osobita socijalna osjetljivost je iznimno važna jer se radi o djelatnosti koja se tiče svakoga. I nije točno da jedinice lokalne samouprave stječu neku dobit kroz pogrebničku djelatnost upravo iz razloga koje sam navela, a to je taj socijalni moment. Ljudi koji su osjetljivi na druge u ovom kriznom vremenu sigurno će plaćanja svesti na najmanju moguću mjeru dovoljno da se pokriju troškovi“, zaključila je Ilić.

Na vrh članka

Facebook