fbpx
Main menu
Hrelja: "Problematika zapošljavanja osoba s invaliditetom nadilazi politička prepucavanja" Foto: HSU/Tina Lončar

Hrelja: "Problematika zapošljavanja osoba s invaliditetom nadilazi politička prepucavanja"

U raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja izrazio je zadovoljstvo što se upravo na Međunarodni dan osoba s invaliditetom raspravlja o navedenim izjavama, premda je dodao da se o tome trebalo raspravljati i ranije, prilikom srpanjskog zasjedanja Sabora.

„Problematika profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje osoba sa invaliditetom nadilazi politička prepucavanja i ne može biti ekskluziva jedne Vlade ili jednog političkog opredjeljenja“, napomenuo je Hrelja.

Podsjetio je kako je u prošlom sustavu zaštitna radionica Tekop koja je 2001. otišla u stečaj, nakon čega je nastala radionica Tekop Nova koja i dan danas funkcionira. „Dvije trećine potreba za novcem ostvaruju kroz svoje poslovanje a jednu trećinu osiguravaju država, županija i grad Pula. Smatram da sve dok tako stvari stoje svake se godine povećava senzibilitet za potrebe osoba sa invaliditetom i za funkcioniranje jedne takve zaštitne ustanove. Pazite, nisu to velike plaće, ali ljudi rade i mogu reći da žive od svojega rada što je najznačajnije, te su veoma su vrijedni i predani svom poslu“, zaključio je Hrelja.

Dodao je kako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom donesen prošle godine jer su izdvajanja proteklih jedanaest godina bila po stopi 0,1 odnosno 0,2%. „Po toj se osnovi u državni proračun skupi godišnje više od 100 milijuna kuna, a istovremeno je povratak u sustav iz državnog proračuna bio nekih 40%. Nije on bačen,  već je usmjeren ili u mjere zapošljavanja ili u neke druge potrebe socijalne države. Međutim, ima li smisla imati namjenski doprinos koji nenamjenski koristimo“, upitao je Hrelja.

Hrelja je također istaknuo kako je u obrazloženju izmjena zakona predviđeno da obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci mogu ispuniti i na zamjenski način. No podsjetio je kako komunalna, državna i javna poduzeća, ne mogu još uvijek izravno sklopiti poslovni aranžman sa  zaštitnom ustanovom, odnosno ustanovom koja se zove zaštitna radionica jer su obveznici javne nabave. „Tu imamo problem, jer bi upravo ta poduzeća trebala vidjeti društvenu korist od toga da kod takvih ustanova nabavljaju usluge i proizvode za njihove potrebe. Ovaj problem moramo riješiti u Zakonu o javnoj nabavi“, pojasnio je Hrelja.

Hrelja se osvrnuo i na neprihvatljivo nazivanje osoba s invaliditetom osobama s posebnim potrebama. „To je još jedna naša hrvatska zabluda. Oni imaju sve iste potrebe kao i mi, nijednu više i niti jednu manje. Dakle potpuno pogrešna formulacija i zabluda u hrvatskom društvu i mi smo pozvani da javno govorimo o tim zabludama! Mi koji imamo tu privilegiju službeno putujemo u ostale zemlje Europe susrećemo i upoznajemo ministre koji obavljaju svoju dužnost u invalidskim kolicima bez ikakvih problema. Nema nikakve zapreke da netko bude imenovan na odgovarajuću funkciju sve dok njezina ili njegova stručna sprema udovoljava propisanim zahtjevima. Dakle, invaliditet kao takav ne smije biti zapreka za obavljanje bilo koje rukovodeće funkcije“, upozorio je Hrelja.

Istaknuo je kako je stav Hrvatske stranke umirovljenika da u centrima za profesionalnu rehabilitaciju 10% učešća u vlasništvu bude državno, radi standardizacije metoda i postupaka, te praćenja funkcioniranja sustava. Također je napomenuo da Klub HSU smatra potrebnim u zadaće Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom taksativno navesti još kao obvezu Zavoda provođenje kampanje i senzibiliziranje javnosti na potrebe zapošljavanja osoba sa invaliditetom i ukazivanje na njihovu ravnopravnost sa ostalim građanima Hrvatske.

Na vrh članka

Facebook