fbpx
Main menu
Marija Ilić i Ljiljana Cvjetović Marija Ilić i Ljiljana Cvjetović Foto: HSU/Tina Lončar

Cvjetović i Ilić: "Prava i obveze korisnika socijalne skrbi potrebno je jasnije definirati"

U saborskoj raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona zastupnica Hrvatske stranke umirovljenika Ljiljana Cvjetović u ime Kluba zastupnika HSU-a zatražila je pojašnjenje resornog ministarstva o pitanju izjednačavanja pružatelja socijalnih usluga u plaćanju cijene po povlaštenim uvjetima za korištenje električne energije, plina i drugih energenata, te ustvrdila kako ta tema nije predmet konačnog prijedloga zakona.

„U nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi bilo je propisano da se u članku 191. riječ korištenja zamjenjuje riječima korištenje električne energije, plina i drugih energenata“, izjavila je Cvjetović. Pojasnila je kako se u obrazloženju nacrta navelo da se predlaže izmjena članka 191. zakona iz razloga što su omaškom ispuštene odredbe koje su postojale u ranije važećem Zakonu o socijalnoj skrbi, prema kojima su se pružatelji socijalnih usluga smatrali kućanstvima u plaćanju cijene električne energije, plina i drugih energenata po povlaštenim cijenama.

„U konačnom prijedlogu zakona ponovo je ispuštena predložena dopuna te u ime Kluba molim objašnjenje predlagatelja. Prijedlog se temelji na činjenici da pružatelji usluga navedeni u članku 191. socijalne usluge pružaju socijalno osjetljivim skupinama, te je u nacionalnom interesu da usluge budu dostupne svakom građaninu u potrebi“, zatražila je Cvjetović. Također je izrazila mišljenje da visoke cijene utječu na neodgovarajuće zadovoljavanje potreba za socijalnim uslugama čime se stvara nepovjerenje u sustav socijalne skrbi, što za posljedicu ima stvaranje obveze državnoj i lokalnoj razini da odgovori na potrebe građana ulaganjem financijskih sredstava iz proračuna. Dodala je da će Klub zastupnika HSU-a podržati donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, te izrazila nadu da će predlagatelj uvažiti prijedlog Kluba zastupnika HSU.

Zastupnica HSU Marija Ilić drži da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi s Konačnim prijedlogom zakona ne nudi bitne promjene jer smatra da se nije ukinulo nijedno od navedenih prava koja bi potaknula i pokrenula marginalizirane skupine u sustavu socijalne skrbi, a rezultiralo pozitivnim i produktivnim utjecajem tih skupina na tržištu rada.

„Ovdje se radi o usklađivanju zakona. Zajamčena prava nisu ukinuta, ali i nadalje ostaju problemi imovinskog cenzusa, zabilježbe na nekretnine korisnika i poticaja za rad, te zamišljena reforma domova ili ustanova u vlasništvu države. Predloženo normativno rješenje ukazuje na propuštanje jasnijeg utvrđivanja prava onih socijalnih skupina u koje se ulažu proračunska sredstva bez da imaju obavezu kao protutežu stečenim pravima“, izjavila je Ilić.

Dodala je da ukoliko je jedina obveza korisnika zajamčene minimalne naknade da se redovito prijavljuje na Zavod za zapošljavanje ili da se odazove na poziv za reviziju postupka, tada nije čudno da u evidenciji centra ima korisnika koji taj status koriste od prvog dana svog života, a sada su stariji i od četrdeset godina bez ijednog dana radnog staža.

„Utvrđivanje novih činjenica koja su bitna za stečena prava često je vrlo zahtjevan posao. Programi ili aplikacije koje centri koriste su manjkavi, povezanost s ostalim službama kao što su sudovi, porezni, matični uredi i drugi je nezadovoljavajuće, te se događa da kasno saznaju kako su korisnici emigrirali u druge države, umrli ili zaključili brak, promijenili prebivalište ili boravište, izdali punomoć na primanje poštanskih doznaka jer se nalaze na liječenju u zatvoru ili primaju porodiljnu naknadu bez dostave rješenja u centar“, upozorila je Ilić.

Upozorila je na čest slučaj odlaska korisnika u inozemstvo zbog ostvarivanja prihoda, najčešće zbog rada na sezonskim poslovima najčešće u poljoprivredi i ugostiteljstvu, te pružanju socijalnih usluga starijim i nemoćnim osobama, koji tu činjenicu uopće ne prijave u nadležni centar.

„Tijekom mjeseca rujna i listopada značajan se broj korisnika vraća iz inozemstva jer nisu dobili radnu dozvolu, te se ponovno javljaju sa zahtjevima da im se prizna zajamčena minimalna naknada i budući da su za vrijeme boravka u inozemstvu bili zaposleni na temelju obavljenog intervjua s podnositeljima zahtjeva. Stručni djelatnici centra ne mogu utvrditi iznose ostvarenih prihoda, a nema ni načina kako doći do dokazane dokumentacije. Klub HSU predložio je dopunu članka 5. i dao amandman“, zaključila je Ilić.

Na kraju je dodala kako inkasatori HTV-a pojedinim privatnim ustanovama skrbi koje imaju vlastita vozila hitne pomoći naplaćuju radio pretplatu za uređaj koji je instaliran u vozilu, što je, tvrdi Ilić, čest predmet negodovanja među djelatnicima tih ustanova.

„Budući da televizijski i radio programi koji se prate u tim ustanovama imaju prije svega terapijsko obilježje jer se korisnici okupljaju u dnevnim boravcima gdje prate svoje omiljene serije i informativne emisije, držimo da bi nadležno ministarstvo trebalo imati razumijevanja, te reagirati i osloboditi ustanove plaćanja RTV pristojbe“, dodala je Ilić.

Na vrh članka

Facebook