fbpx
Main menu
Šemper: "Svaki četvrti građanin Hrvatske je umirovljenik, a HRT im posvećuje samo 30 minuta tjednog programa" Foto: HSU/Tina Lončar

Šemper: "Svaki četvrti građanin Hrvatske je umirovljenik, a HRT im posvećuje samo 30 minuta tjednog programa"

Koncem veljače održana je saborska rasprava o Izvješću o radu i provedbi nadzora zakonitosti rada i financijskog poslovanja HRT-a za 2013. godinu na kojoj je zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper pojasnio kako je prema ugovoru HRT-a s Vladom Republike Hrvatske javna televizija dužna dokazati da ispunjava zadana programska načela i javne usluge.

 „Programsko vijeće HRT-a, ali i gledatelji kao krajnji korisnici, kao jedan od nedostataka ističu predugo trajanje tzv. ljetne sheme te neprihvatljivim smatraju da se uobičajen program prekida na razdoblje dulje od tri mjeseca. Vijeće je upozorilo i na praksu upravljanja ljudskim resursima koja dovodi do toga da pojedini dugogodišnji urednici, novinari i ostali kreativni zaposlenici HRT-a ne budu angažirani ni na jednom projektu, a da se istodobno angažiraju vanjski suradnici“, upozorio je Šemper.

Dodao je i da Programsko vijeće zaključuje da unutar HRT-a već dulje vrijeme postoji izrazito loša komunikacija vodstva HRT-a sa kreativnim osobljem, a što je, pojašnjava, vjerojatna posljedica novog organizacijskog ustroja koji ni nakon dvije godine ne pokazuje dobre rezultate.

„Uz Programsko vijeće svoje mišljenje o poslovanju HRT-a u 2013. godini dao je i Nadzorni odbor koji je izrazio zadovoljstvo bitnim unapređenjem opsega sadržaja i forme izvješća o radu i poslovanju HRT-a, te činjenicom da je u proteklih pet godina ostvarena dobit u visini 42,6 milijuna kuna kao posljedice restriktivne troškovne politike te izvršenih ušteda u svim segmentima poslovanja“, istaknuo je Šemper.

Dodaje i kako je mišljenje Nadzornog odbora da su time ostvareni preduvjeti za nastavak provođenja programa restrukturiranja te nastavak započetih aktivnosti u dijelu tehnološke modernizacije i konsolidacije poslovanja u svrhu održivog razvoja a troškovi su smanjeni za 18% u odnosu na prethodnu godinu, no upozorava kako je pored ovih pozitivnih trendova uočeno smanjenje vlastite proizvodnje programa, što je u suprotnosti sa zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 1. kolovoza 2013. godine.

„Nadzorni odbor izražava zabrinutost o slučaju nastavka trenda smanjivanja proizvodnje vlastitog programa što bi u konačnici moglo bitno smanjiti gledanost i slušanost pa time i relevantnost programa javnog RTV servisa sa značajnim posljedicama na njegovu cjelokupnu organizacijsku i financijsku strukturu u narednim godinama“, naglasio je Šemper.

Izjavio je kako u najmanju ruku smatra kontradiktornim činjenicu da je Nadzorni odbor utvrdio da je došlo do smanjivanja proizvodnje vlastitog programa, a poslovna jedinica poslovanja kaže da je došlo do povećanja minutaže proizvedenog programa.

Izrazio je mišljenje da se za prisilnu naplatu RTV pristojbe izdvajaju prevelika sredstva.

„Prihodi od RTV pristojbe ostvareni su u iznosu od 1,189 milijardi kuna i to je osnovni parametar stabilnog poslovanja HRT-a. Da bi HRT ostvario ovaj prihod putem kontrolora, putem opomena i temeljem ovrha HRT je u 2013. godini utrošio 105 milijuna kuna ili 8,6% ukupnih prihoda od pristojbe. Kontrolori prikupe 12 milijuna i 807 tisuća kuna uz trošak od 16 milijuna kuna, dok se ovrhama se prikupi 95 milijuna uz trošak od 54 milijuna! Ovi podaci pokazuju da se ogromna sredstva ulažu u prisilnu naplatu od gotovo 200 tisuća vlasnika radio i TV prijamnika, što znači da svaki šesti obveznik plaćanja RTV pristojbe nema dovoljno sredstava i ne može redovno plaćati ovu previsoku pristojbu“, upozorava Šemper.

Za usporedbu je naveo podatak o 106 milijuna kuna koje je HRT u 2013. godini ostvario od oglašavanja.

„Dakle, cijeli prihod od oglašavanja otišao je na rashode naplate pristojbe. Bez obzira na sve probleme naplate pristojbe, bez obzira na veliki broj građana s niskim primanjima ni HRT ni Ministarstvo kulture do sad se nisu sjetili da predlože model niže pristojbe za nezaposlene, umirovljenike sa niskim mirovinama i starije građane koji tek primaju socijalnu pomoć“, naglasio je Šemper.

Naveo je da bi smanjivanje ili ukidanje pristojbi za ove kategorije građana značajno umanjilo i troškove naplate.

„Već šestu godinu kriza trese Hrvatsku i njene građane, ali ne i HRT, javnu televiziju namijenjenu svim građanima. Nije mi jasno kako u toj krizi bez prihoda od pristojbe preživljavaju tzv. komercijalne televizije. Prema statističkim podacima iz AGB-a imaju veću gledanost od HRT-a, jer prema tome vjerojatno imaju i bolji program. Primjedbe na program HRT-a dalo je Programsko vijeće, a primjedbe imaju i gledatelji posebno umirovljenici i ljubitelji sporta kojima je televizija jedini prozor u svijet jer nemaju i ne mogu kupovati novine. Svaki četvrti građanin Hrvatske je umirovljenik a emisije ili vijesti iz života građana treće dobi HRT im dozira na kapaljku. Ovom prilikom apeliram gospodinu ravnatelju HRT-a da jedinu umirovljeničku emisiju "Treća dob" poveća s trideset na barem šezdeset minuta tjedno. Mislim da su naši umirovljenici to zaslužili“, izjavio je Šemper.

Upozorio je na činjenicu da veći broj pretplatnika odgađa ili odbija plaćanje pristojbe, podnosi zahtjeve za otkazivanjem prijemnika i molbe za oprost dugova.

„Međutim, navedeni pokazatelji kao i dokazano preveliki troškovi naplate pristojbe nisu bili dovoljan razlog za inicijativu oko boljeg modela za najugroženije kategorije građana i smanjenje troškova HRT pristojbe. Zbog toga je Hrvatska stranka umirovljenika u saborsku proceduru uputila izmjenu Zakona o HRT-u s ciljem smanjenja RTV pristojbe i da se ona za te građane smanji. U registru FINA-e, u kojem je šezdeset tisuća osoba koje ispunjavaju kriterije za otpis dugova u ukupnom iznosu od 357 milijuna kuna, gotovo 30 milijuna ili 8% tog iznosa odnosi se na neplaćanje RTV pristojbe“, istaknuo je Šemper, te izrazio nadu da će primjedbe Hrvatske stranke umirovljenika u pogledu programa za umirovljenike i smanjenja RTV pristojbe u izvješću za 2015. godinu biti realizirane.

Na vrh članka

Facebook