fbpx
Main menu
Željko Šemper: "Bezbolni" odlazak u mirovinu Foto: HSU/tl

Željko Šemper: "Bezbolni" odlazak u mirovinu

Već godinama se piše i raspravlja o velikom problemu i financijskoj neodrživosti mirovinskog sustava Hrvatske, koji je iznimno jednostavan, ali teško rješiv.

Dok god imamo ovakav omjer zaposlenika i umirovljenika, kad 113 radnika radi za 100 umirovljenika, nitko nema čaroban štapić kojim će se riješiti takav problem. Ključ problema je, kako pokrenuti proizvodnju, povećati broj zaposlenika i kako zaustaviti priljev novih umirovljenika? Mirovinska reforma od 1. siječnja 1999. pa do danas u 15 godina nije uspjela restriktivnim Zakonom o mirovinskom osiguranju ostvariti zadane ciljeve. Dosad su manje-više svi pokušaji stimuliranja poslodavaca kod zapošljavanja mladih bili izigrani ili zlorabljeni.
U nekim državama EU funkcioniraju mjere kojima država olakšava položaj radnicima pri kraju radnog staža. Omogućuje im se lakši i bezbolniji odlazak u mirovinu, te korištenje njihova znanja i višegodišnjeg iskustva. U Hrvatskoj je pod parolom restrukturiranja scenarij – stari radnici na burzu ili u prijevremenu mirovinu, poslodavcu veća dobit! Iz tog je razloga grupa stručnjaka izradila Program postupnog umirovljenja – HSU ga je doradila u pogledu efekta na mirovinu. Tim se projektom predlaže odgađanje odlaska u prijevremenu mirovinu i rad u skraćenom radnom vremenu, uz pola plaće i određenu stimulaciju. Time bi se spriječio priljev novih umirovljenika i otvorile nove mogućnosti za novo zapošljavanje. Umjesto odlaska u prijevremenu mirovinu, obuhvaćao bi zaposlene najranije pet godina prije stjecanja uvjeta za starosnu ili prijevremenu mirovinu i odlaska na burzu, jer nema uvjeta.
Ulaskom u Program, umjesto sadašnjeg odlaska na burzu, radnik bi radio pola radnog vremena, primao bi pola dotadašnje plaće i plaćao doprinos za mirovinsko osiguranje za odrađeno radno vrijeme, koje bi se računalo u mirovinski staž. Dakle za pet godina rada sa skraćenim radnim vremenom ostvario bi 2,5 godine mirovinskog staža, što je bolje nego da ode u mirovinu odmah s pet godina manje staža, pa ga se još penalizira s 20,4 posto. Kod konačnog umirovljenja ima više godina staža, penalizacija je manja ili je nema ako radnik odlazi u starosnu mirovinu. Umjesto druge polovice plaće za neodrađeno radno vrijeme, radnik bi od HZZ-a mogao primiti stimulaciju od 30 posto na pola plaće (ukupno 3.596,45 kuna).

Danas muškarac može u prijevremenu mirovinu s 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Ako je cijeli radni vijek imao prosječnu hrvatsku plaću, njegova će mirovina s umanjenjem (penalizacijom) od 20,4 posto iznositi 1.697 kuna, a s dodatkom od 27 posto 2.155 kune, što je 39 posto prosječne plaće (prosjek 1.-12.2014. = 5.533 kuna). Ako u projektu ostane pet godina, do svoje 65. godine, za 37,5 godina staža dobit će mirovinu od 2.285 kuna (bez penalizacije), a s dodatkom od 27 posto 2.902 kuna, što je 52 posto prosječne plaće. Razlika u mirovini iznosi 747 kuna u korist projekta i budućeg umirovljenika. Na kraju, ovo je humaniji i bezbolniji prijelaz s radnog mjesta u zasluženu mirovinu!

Što dobiva mladi zaposlenik?

Dosad je slao molbe na sve strane, posla nema, depresivan je, pa odlazi u inozemstvo. Gubimo mlade školovane kadrove. Prema ovom projektu, konačno radi - za pola radnog vremena primit će 2.766,50 kn + 30% poticaja (ukupno 3.596,45 kn) i bit će donekle zadovoljan. Ide mu mirovinski staž i ima svoju zarađenu kunu. Koristi znanje i iskustvo starog radnika, svojeg mentora, a svoje teoretsko znanje obogaćuje novim praktičnim rješenjima.

Što dobiva ili gubi poslodavac?

Njemu je sigurno najjednostavnije i najisplativije poslati starog radnika, možda uz kakvu otpremninu, na Zavod za zapošljavanje ili mirovinu. Imati će manje zaposlenih, a veću dobit. Za njega je povoljnije dati otpremninu, riješiti se radnika, koji odlazi na teret države. Da bi pristao na ovaj projekt i njega treba stimulirati na određen način, kao što je sada prijedlog u mjerama Vlade kod zapošljavanja mladih do 29 godina života. Ovim prijedlogom poslodavac nije smanjio broj zaposlenih i ima isti trošak rada

Što dobiva ili gubi država?

Kad radnik izgubi posao, država najviše gubi: daje naknadu zbog nezaposlenosti ili mirovinu, a gubi prihod od poreza i doprinosa. Prema ovom prijedlogu, državni proračun (HZZ umjesto dosadašnje naknade) stimulira radnika s 30 posto na pola plaće (s 825 kuna), nema troška mirovine, a radnik uplaćuje pola mirovinskog doprinosa. Mlada, dosad nezaposlena osoba također uplaćuje pola mirovinskog doprinosa, nije na teret i brizi HZZ-a i smanjuje se broj nezaposlenih.

Tim programom postiže se stvarno, a ne statističko povećanje zaposlenosti, jer se ulaskom svake dvije osobe (dva stara radnika) u Program oslobađa se jedno novo radno mjesto s punim radnim vremenom ili dva s pola radnog vremena. Koristi se znanje i iskustvo osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom, koje mogu biti mentori i prenositi svoje znanje na mlade novozaposlene radnike. U tom slučaju poslodavac ne otpušta radnike, koji će mu možda biti potrebni kad prođe kriza. Uz isti fond radnih sati poslodavcu se otvara mogućnost zapošljavanja mladih obrazovanih ljudi i poboljšanja kvalifikacijske strukture zaposlenih radnika. Ovim projektom psihofizički, zdravstveni i socijalni položaj radnika koji ostaju raditi, makar i skraćeno radno vrijeme, je neusporedivo bolji i humaniji, nego današnje bolno otpuštanje i frustrirajući odlazak na burzu ili mizernu prijevremenu mirovinu.
Nažalost, ovakvog projekta zasad nema u zakonodavnoj proceduri u Hrvatskoj, a višegodišnja praksa u razvijenim državama EU, SAD-u, Japanu… je dovoljno jamstvo da bi bio isplativ i u Hrvatskoj. Ovim projektom se može riješiti barem dio problema kako zapošljavanja, tako i umirovljenja. Smanjujemo broj nezaposlenih, postiže se stvarno, ne statističko zapošljavanje – ne povećavamo broj umirovljenika! Imali bi manje korisnika prijevremenih mirovina, a povećali broj korisnika starosne mirovine s više staža! Najveći su problem poslodavci, gdje i uspješne, ne samo loše tvrtke pod parolom restrukturiranja „guraju“ starije radnike van, a sve u borbi za što veći profit!

Na vrh članka

Facebook