fbpx
Main menu
Željko Šemper (HSU) Željko Šemper (HSU) Foto: HSU/Tina Lončar

Šemper o odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju

Na saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper istaknuo je odredbu kojom se nalaže da se rad sa skraćenim radnim vremenom za stjecanje određenih prava iz socijalnog osiguranja izjednačava sa radom s punim radnim vremenom što je, kako navodi, i dosad bio slučaj prema osnovama rada nakon isteka porodiljnog dopusta i pojačane brige i njege djeteta.


„Od 1. siječnja 2015. godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje više ne obavlja poslove vještačenja u prvom i drugom stupnju za potrebe ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, već taj zadatak preuzima jedinstveno tijelo koje je sastavni dio Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom u postupcima u kojima se ostvaruju određena prava, zbog čega je potrebno uskladiti Zakon o mirovinskom osiguranju sa spomenutim zakonom“, pojasnio je Šemper.
Izrazio je nadu da će osnivanje jedinstvenog tijela vještačenja utjecati na strožu kontrolu broja invalidskih mirovina, te iznio podatak da je početkom krize 2008. i 2009. godine u invalidsku mirovinu odlazilo do 13 tisuća umirovljenika, dok je u posljednje tri godine u prosjeku u invalidsku mirovinu otišlo njih 3,5 tisuće.
„Od 1. siječnja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje provodi postupak razdvajanja mirovina po posebnim propisima na dio koji je određen prema općima propisima, odnosno Zakon o mirovinskom osiguranju i na dio koji je određen prema posebnim odnosno povoljnijim propisima. Prema ranijem dogovoru u Hrvatskom saboru razdvajanje mirovina hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata odgađa se do 30. lipnja 2015. godine. Tako će se usklađivanje mirovina prema aktualnoj vrijednosti mirovine kojeg prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prvom polugodištu ove godine neće biti svaki od tih dijelova mirovina usklađivati na poseban način prema člancima 88., 89. i 94. Zakona o mirovinskom osiguranju“, pojasnio je Šemper.
Dodao je i kako osobno smatra da bi za spomenuti postupak razdvajanja bolji bio individualni pristup svakom umirovljeniku od posebnog zbirnog faktora pretvorbe prema vrstama mirovine.
„Člankom 35. određuje se pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika kada navrši šezdeset godina i četrdeset i jednu godinu staža. Radi se o značajnoj odredbi koja je omogućila umirovljenje bez penalizacije radnicima koji su rano ušli u svijet rada, u sedamnaestoj ili osamnaestoj godini života, a sa navršenih šezdeset godina života imaju respektabilan staž od četrdeset i jedne ili više godina staža. Dosad je to bila prijevremena starosna mirovina, ali ocjena je da je ovakvo dugogodišnje osiguranje dovoljan razlog da se zove starosna mirovina zbog dugogodišnjeg osiguranja“, istaknuo je Šemper, dodajući kako su učinci u primjeni vidljivi već od 2014. godine.
„Umirovljeno je oko pet tisuća umirovljenika s prosječnom mirovinom od tri tisuće i pet stotina kuna, što je udio oko 61 posto prosječne plaće uz prosječan staž od četrdeset i dvije godine i deset mjeseci i u prosječnoj dobi od 62,5 godine života. Za te korisnike propisana je i bonifikacija od 0,15 posto za svaki mjesec nakon navršene šezdesete godine života kao svojevrsna ravnoteža korisnicima starosne mirovine koji su ostvarili bonifikaciju za staž nakon šezdeset i pete do sedamdesete godine života, kao što su primjerice sveučilišni profesori, liječnici i odvjetnici“, pojasnio je Šemper.
Istaknuo je i da spomenuta odredba predstavlja dodatnu motivaciju za duži ostanak na radnom mjestu jer je, kako navodi, u Hrvatskoj s posljednjim datumom 2014. godine staž sa četrdeset i više godina ostvarilo samo 13,57 posto radnika.
Upozorio je kako smatra spornim tumačenje stavka 2. članka 35. koji propisuje da radnik sa četrdeset i jednom ili više godina staža, ukoliko u mirovinu odlazi na svoj šezdeset i peti rođendan, biva umirovljen u redovnu starosnu mirovinu prema odredbama članka 33. a ne prema članku 35.
„Ova odredba je teško prošla, iako se radi o vrlo malom broju umirovljenika. Poznat je, naime, stav europskih i svjetskih institucija, Svjetske banke i MMF-a kako su prilikom odlaska u mirovinu važnije godine života od godina staža. Gledano iz njihove perspektive, jedino je važno da su radnici pri umirovljenju što stariji kako bi manje godina koristili mirovinu“, naglasio je Šemper.
Izrazio je zadovoljstvo odredbom o godišnjem osiguranju i stažu od četrdeset i jedne ili više godina staža.
„Time smo uspjeli smo vratiti značaj dužem stažu i što ga više nagraditi. Osobno mi je žao što takvu odredbu nismo donijeli i ranije jer gotovo svakodnevno u Klub HSU-a primamo primjedbe od onih koji su s istim uvjetima staža i dobi umirovljeni prije tri, četiri ili pet godina. Nažalost na njih se zbog nemogućnosti retroaktivnog djelovanja zakona ne može primijeniti ova odredba“, zaključio je Šemper.

Na vrh članka

Facebook