fbpx
Main menu
Silvano Hrelja (HSU) Silvano Hrelja (HSU) Foto: HSU/Tina Lončar

Hrelja pozvao Vladu: "Omogućite građanima uštede na računima za struju"

Na aktualnom satu jučerašnje sjednice Hrvatskog sabora zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja obratio se članovima Vlade pitanjem planira li Vlada uvođenjem dodatnog tarifnog modela ili nekom drugom mjerom građanima omogućiti uštede i bolju kontrolu troškova u opskrbi električnom energijom.


Podsjetio je da je prema Direktivi 2003/54 EU od 26. lipnja 2003. godine postavljena baza za formiranje slobodnog tržišta električne energije u državama članicama.
„Hrvatska se polako otvara i drugim distributerima, no najveći među njima i dalje je Hrvatska Elektroprivreda koja se nalazi u stopostotnom vlasništvu države. Riječ je o tvrtki koja je tijekom protekle dvije godine ostvarila iznimno dobre poslovne rezultate, a zapošljava gotovo 11 tisuća ljudi“, istaknuo je Hrelja.
Dodao je da je zadaća države prilikom opskrbe električnom energijom zaštititi ranjive skupine građana od visoke cijene struje te omogućiti racionalizaciju i štednju pri njenom korištenju. Postojeći dvotarifni model obračuna potrošnje električne energije, u kojem viša tarifa dvostruko skuplja traje i traje od 8 sati do 22 sata, Hrelja smatra nedovoljno fleksibilnim.
„Dvotarifni obračunski model ne nudi dovoljno manevarskog prostora građanima kako bi ostvarili uštede. Kako da nakon napornog radnog dana još peru, glačaju, kuhaju ili usisavaju u kasnim večernjim satima? Problem nastaje i jer se time ne poštuje kućni red u više stambenim zajednicama“, upozorio je Hrelja.
Dodao je kako je ovaj problem aktualan i u drugim europskim zemljama te izdvojio slučaj Italije koja, navodi, planira uvođenje modela s tri tarife.
„Zimi se najviši model obračunava dva puta dnevno, u razdoblju kad građani ustaju ujutro i kad se vraćaju s posla, jer je tad najveće opterećenje mreže, a ljeti je najviši model na snazi tijekom poslijepodneva radi korištenja klima uređaja. Niža tarifa obuhvaća razdoblje od 19 sati do 8 sati tijekom radnih dana dok subotom, nedjeljom i blagdanima niža tarifa traje cjelodnevno. Time se 70 posto potrošnje usmjerava u povoljnije razdoblje i stvaraju se pretpostavke za značajne uštede kućnog proračuna“, pojasnio je Hrelja.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić pitanje je ocijenio kvalitetnim te naglasio važnost brige o socijalnom kriteriju kod plaćanja isporučenih usluga.
„Međutim, sustav dvije ili više tarifa u velikoj mjeri determiniran postojanjem dnevnih i kalendarskih ciklusa u opskrbi električnom energijom, te su u tehničkom i operativnom smislu ciklusi opskrbe glavni razlog uspostave tarifa. Socijalni kriterij ovdje nije primaran, jer za primjenu tih kriterija u cijeni energije postoje drugi mehanizmi. Hrvatska je članstvom u EU prihvatila i odgovarajuće direktive kojima se obvezala u vremenu koje je ispred nas formirati poseban energetski paket za ugroženije skupine građana, a toj skupini svakako pripada određen broj naših umirovljenika sa najmanjim mirovinama, kao i svi oni građani i obitelji koje primaju potpore kroz sustav socijalne skrbi“, izjavio je Grčić.
Dodao je kako je riječ o projektu koji se nalazi u početnoj fazi, naglasivši pritom da Vlada o njemu ozbiljno razmišlja, no upozorio je i da treba voditi računa o ograničavajućem faktoru osiguravanje dodatnih sredstava za pokriće energetskih troškova najsiromašnijim obiteljima.
U svom osvrtu na odgovor potpredsjednika Vlade, Hrelja je upozorio kako je uvođenje dodatnih tarifnih modela u skladu s politikom štednje koju također promovira Europska unija.
„Jasno je da ne možemo ostvariti neograničeno povećanje dohotka u našim kućanstvima, no politika EU je uštedjeti gdje se uštedjeti može i to su top teme u svim razvijenim europskim zemljama. Ukoliko se mjerama štednje povećava dohodak obitelji, raste iznos raspoloživog dohotka. Stoga mislim da je potrebno preispitati ovaj tarifni model, jer je gotovo nemoguće da se kod nas vršna opterećenja vremenom bitno različita nego u drugim europskim zemljama“, istaknuo je Hrelja.
Na kraju svog obraćanja dodao je da je u uvjetima teške krize u kojoj se Hrvatska nalazi korektno i moralno razmotriti na koji način dio profita koje je ostvarila HEP grupa ustupiti građanima.
„Nije primjereno je da određeni član sindikata HEP-a izjavi vrlo oholo ostalim sindikatima da je HEP-ov kolektivni ugovor rezultat vještine pregovaranja. Ta grupa zaposlenika ima u najmanju ruku solidna prava, te smatram da bi bilo solidarno u ovim teškim vremenima voditi brigu i o ostalim građanima“, upozorio je Hrelja.

Na vrh članka

Facebook