Main menu

Marija Ilić o socijalnoj skrbi

Saborska zastupnica Hrvatske stranke umirovljenika Marija Ilić osvrnula se u saborskoj raspravi na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi kojeg je Vlada u proceduru uputila po hitnom postupku.

Njen govor prenosimo u cijelosti.

Zakonom o socijalnoj skrbi uvedena je zajamčena minimalna naknada kao nova naknada u sustavu socijalne skrbi koja objedinjuje 4 naknade a to smo već čuli danas. Pomoć za uzdržavanje, 2 braniteljske naknade i produženu naknadu za zaposlene.
Takvo objedinjavanje navedenih naknada otvara se mogućnost pojednostavljenja procedure administriranja, usmjeravanja i kontrole. A posljednjim Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2015. godine učinjen je prvi korak ka uspostavi projekta jedinstvenog centra za naknade.
Osnivanje jedinstvenog centra za naknade utemeljeno je prije svega projektnom planu provedbe dugoročnih reformskih mjera za razdoblje 2014.-2016. i između ostalog je Zakon o provođenju ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt modernizacije sustava socijalne zaštite na temelju kojeg je Vladi od Međunarodne banke odobreno sredstva u iznosu od 70 milijuna eura. I ne vidim razlog i šta je sporno zašto se upravo za taj resor socijalne koji je itekako važan ne bi to iskoristilo.
Jedinstveni centar za naknade bi objedinio postupak priznavanja novčanih naknada, dakle zajamčena minimalna naknada, rodiljne i roditeljske naknade za nezaposlene te dječji doplatak. Tako bi se omogućio nadzor nad svim primicima po osnovi socijalne zaštite i spriječile zlouporabe u sustavu neprijavljivanja pojedinih promjena od strane korisnika kojih vjerujte ima ih puno na terenu.
Pojednostavio bi se postupak ostvarivanja prava, osigurala standardizacija procesa i nadzor isplate te stvorila podloga za donošenje javnih politika u području socijalne zaštite. Nadležnost vođenja postupka prešla bi na urede državne uprave u županijama.
Budući se do sada nisu uspostavili organizacijski i administrativni uvjeti za prebacivanje nadležnosti cjelokupnog administriranja zajamčene minimalne naknade iz centra za socijalnu skrb na urede državne uprave u kojima bi trebao biti ustrojen jedinstveni centar za naknade. Rok je bio kao što znate 1. lipnja 2016. godine.
No iz nekih razloga nisu izvršene sve pripremne radnje koje su nužne za prebacivanje nadležnosti u urede državne uprave. I upravo temeljem toga utvrđena je i potreba za redefiniranje prijedloga ustroja jedinstvenog centra za naknade radi razrade kako se kaže modela.
Pa slijedom toga i navedeni datum se prolongira sa 1.6. odnosno 1. lipnja ove godine na 1. ožujka 2017. Međutim, ima li garancija da će to biti konačni datum? A ono što se nameće kao pitanje hoće li uredi moći ovaj posao odraditi iz više razloga, jesu li opremljeni za tu namjenu, je li zaposleni kadar osposobljen, jesu li zaposlenici ureda educirani da bi radili sa takvom jednom osjetljivom i veoma ranjivom skupinom građana, kako će se zaposlenici ureda, kako će detektirati rekla bih patologiju u obitelji odnosno prepoznati poremećaje i poteškoće koje onemogućavaju jedan normalan život korisnika socijale.
Ima niz pitanja koji se sigurno moraju u izradi tog modela još jednom razraditi a apeliram da sve županije budu aktivno uključene u to jer ono što je najbitnije je bitno glas sa terena. U prolongiranje trebamo prihvatiti na koncu druge nema jer vrijeme je za donošenje kvalitetnih promjena koje će osigurati korisnicima brže ostvarivanje više prava na jednom mjestu uz manje dokumentacije odnosno birokracije.
Ono što je u toj drugoj točki je daljnja izmjena zakona o izmjenama i dopuni zakona o socijalnoj skrbi, odnosi se na usklađivanje pojedinih cijena socijalnih usluga koje domovi socijalne skrbi i centri za pružanje usluga u zajednici kojima je osnivač RH pružaju u mreži socijalnih usluga i člankom 95. Zakona o socijalnoj skrbi dodaje se stavak da donošenje odluka iz stavka tri ovog članka ministar nadležan za poslove socijalne skrbi sukladno pravilniku iz stavka 1 ovog članka odlukom će odrediti cijenu socijalnih usluga za pojedini dom socijalne skrbi odnosno centra za pružanje usluga u zajednici kojim je osnivač RH.
E sada, zar ne mislite, ja bi to ujedno i kao pitanje da je tom dopunom članka data ovlast ministrici da po svojoj volji određuje cijenu, uključuje institut u sustav korištenja socijalnih usluga. Nisam baš sklona vjerovati da je to napredak u poboljšanju pružanja socijalne skrbi no možda me vi razuvjerite. Dozvoljavam da nisam u pravu.
Mrežom socijalnih usluga određuje se potreban broj i vrsta socijalnih usluga za područje RH a isti su utvrđeni prema stvarnim potrebama korisnika kojima se pravo na socijalne usluge priznaje rješenjem centra za socijalnu skrb. Budući je izrada podloge za provedbu novog postupka ugovaranja u tijeku i zahtjeva izradu znatnog broja podzakonskih propisa smatramo da se donošenje odluke u utvrđivanju cijena socijalnih usluga definira do kraja 2016.godine.
Želim naravno istaknuti kako je to držim barem tako krajnji rok koji se ne smije prolongirati budući je važno poboljšati kvalitetu socijalne usluge u svim domovima socijalne skrbi te najpotrebniji korisnici trebaju biti nama svima na prvom mjestu. Najviše nedoumica u raspravi koju smo imali evo i na odboru potaknuti razlozi povećanja izdataka pružateljima socijalnih usluga, ukidanje povlastica vezano uz cijene energenata, niže tarife za struju i plin, te od 2011. godine domovi za starije osobe podmiruju troškove energenata u svojstvu komercijalnog subjekta. Nužno je Zakonom o socijalnoj skrbi propisati izjednačavanje pružatelja socijalnih usluga s kućanstvima u plaćanju cijene po ovlaštenim uvjetima za korištenje i električne energije, plina i drugih energenata jer domovi za starije ne obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti.
Izjednačavanje pružatelja socijalnih usluga s kućanstvima u plaćanju cijene povlaštenih uvjetima za korištenje električne energije, plina i drugih energenata ima za cilj postizanje poslovne je rekla bih sigurnosti za pružanje usluga tim osiguranjem stabilnosti cijena usluga što u konačnici rezultira dostupnost socijalne usluge upravo korisniku.
Naime, svjedoci smo kako povećanje cijena energenata utječe na formiranje odnosno povećanje cijena usluge, visoke cijene nedostupne platežnoj moći građana, tih građana opterećenim dugogodišnjom ekonomskom krizom svakako utječu na neprofesionalno zadovoljavanje potreba za socijalnim uslugama što rezultira radom rekla bih ponekad i na crno i radom usluga socijalnih usluga bez licencije a za pružatelje usluga s licencijom, pružanje usluga s nedostatnim brojem ili nekvalificiranim, adekvatno ne kvalificiranim izvršiteljima.
Stoga je jako važno da nadležno ministarstvo socijalne politike i mladih što prije krene u pregovore s Ministarstvom gospodarstva a najkasnije do kraja 2016.godine kako bi se ustanovama omogućilo normalno funkcioniranje a sve za dobrobit krajnjeg korisnika.
I ono što sam htjela još dodati žao mi je što se evo današnje rasprave svesti opet na i što su se svele na prebacivanja što vi jeste i što niste napravili i što smo mi mogli, a nismo i zašto je to upravo tako. Dakle, prebacivanje s jedne i druge strane. Ako nema s jedne strane ustaša, s druge strane partizana onda se nađu neke druge stvari a trebali bi raspravu usmjeriti ka onim prijedlozima iznalaženja najboljeg rješenja za naše socijalno ugrožene građane.

Na vrh članka

Facebook