Main menu

Razgovor o mirovinskoj reformi sa Željkom Šemperom

Hrvatska s 30. rujna 2018. ima 1.234.073 umirovljenika i broj osiguranika 1.546.848, što daje omjer 1:1,25. Prosječna mirovina iznosi 2.405 kn, dok je prosječna neto plaća za kolovoz 2018.  iznosila 6.264, što daje udio od 38,39%. Najniže mirovine prima 246.938, a prosječna mirovina iznosi 1.562,93. Od tog iznosa zarađena mirovina iznosi 1.029 kn uz solidarno-socijalni dodatak od 534 kn. To su podaci iz kojih proizlazi tek jedan dio razloga zašto je mirovinska reforma od životnog značaja među umirovljeničkom populacijom u Hrvatskoj.  Mirovinska reforma tema je razgovora sa Željkom Šemperom, članom Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe i članom Predsjedništva HSU-a,  stranke koja je od 2003. parlamentarna stranka umirovljenika u RH. Šemper je bio i saborski zastupnik od 2011. do 2015.

Što je cilj mirovinske reforme?
Kako navodi Vlada, cilj je mirovinske reforme održivost i adekvatnost mirovina, a preporuke Vijeća Europe i Europske komisije govore kako treba:
a) obeshrabriti odlazak u prijevremenu mirovinu, 
b) ubrzati tranziciju povećanja dobne granice za mirovinu
i c) uskladiti propise tzv. povlaštenih mirovina s propisima po općim propisima.
Vlada je reformu usmjerila samo na prve dvije preporuke, ali nema ni volje, ni hrabrosti da malo „poreže“ mirovine po posebnim propisima.

Koji su razlozi za reformu?
Vlada navodi sljedeće razloge: kratak prosječan mirovinski staž od 30 godina, činjenicu da mirovinski staž s 40 i više godina ima samo 20% umirovljenika, nizak udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći, 17 milijardi proračunskih kuna potrebnih za isplatu mirovina te visok udio umirovljenika mlađih dobnih skupina.

Što predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava?
Oni predlažu: izjednačavanje dobne granica žena s muškarcima na 65 godina do 2027. godine; povećanje dobne granice za žene i muškarce na 67 godina do 2033. godine; strože uvjete odlaska u prijevremenu mirovinu, tako da umanjenje za svaki mjesec ranijeg odlaska bude 0,34% bez obzira na dužinu mirovinskog staža; povećanje dosadašnjeg instituta 60/41 na 61/41 (nakon naših argumenata ipak su pristali da ostane do 2027. godine); ukidanje dosadašnjeg stimulativnog bonusa od 0,15% za mirovinski staž nakon 60. godine života (uvjet 60/41); povećanje dosadašnjeg bonusa za mirovinski staž nakon 65. godine života s 0,15% na 0,34%; rad do četiri sata uz primanje cijele mirovine za korisnike prijevremenih mirovina, za dugogodišnjeg osiguranika (60/41) i za djelatne vojne osobe (DVO) (DVO dobivaju pravo i na rad od osam sati uz umanjenje mirovine do 50%. Jedina mirovina koja je ostala bez tog prava je obiteljska mirovina – opet nekakva diskriminacija?).
Članovima 2. stupa daju pravo na dodatak od 27% na mirovinu za staž do 2001., a na mirovinu za staž nakon 2002. dodatak od 20,25%.  Osim toga kod odlaska u mirovinu iz 2. stupa predložena je mogućnost isplate 15% štednje. Za dobrovoljnu štednju u 3. stupu ukidaju se ulazna (1.250 kn) i izlazna naknada kod odlaska u mirovinu (ostaje samo kod prijenosa računa iz fonda u drugi fond).
Uz mogućnost rada uz mirovinu predlaže se povećanje mirovina korisnika najnižih mirovina za 3,13%, gdje se AVM izjednačava za sve umirovljenike na 65,60 kn po godini staža.

Kakva je sudbina prijedloga HSU-a i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe?
Naši prijedlozi, posebno što se tiče sadašnjih umirovljenika, uglavnom nisu usvojeni. Rečeno nam je da smo mi samo savjetodavno tijelo Vlade.  Mi smo predlagali: izmjenu modela obiteljskih mirovina – uz svoju osobnu mirovinu pravo na dio mirovine preminulog bračnog partnera, izmjenu formule usklađivanja mirovina  samo prema većem indeksu plaća i potrošačkih cijena ili izmjena omjera na 80:20, povećanje cenzusa za plaćanje police dopunskog zdravstvenog osiguranja,  koji nisu mijenjani od 2004. godine; ukidanje 3% zdravstvenog doprinosa, kao krizne mjere uvedene još 2009. godine te izmjena Zakona o HRT-u – da pretplata za umirovljenička kućanstva  bude 1,5% prosječne mirovine, a ne prosječne plaće.

Što je do sada HSU-a učinio za umirovljenike kad je riječ o mirovinskoj reformi, posebno o poboljšanju njihovog materijalnog položaja?
Projekti HSU-a realizirani su od 1998. uz potporu umirovljeničkih udruga, MUH-a i SUH-a. Od 2006. do 2013. umirovljenici su dobili povrat obeštećenja od 10,25 milijardi kn zbog nezakonitog usklađivanja mirovina od 1993. do 1998., te u tri godine božićnicu u iznosu u vrijednosti od 500 milijuna kn. Ukinute su povlaštene mirovine saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda te je izmijenjena tzv. „švicarska“ formula usklađivanja – povećan je omjer s 50:50 na 70:30.  Uveden je institut umirovljenja za dugogodišnje osiguranje 60/41 s bonusom za dugogodišnji staž BEZ penalizacije, kao i umirovljenje zbog stečaja, također BEZ penalizacije.  Uvedena je stimulativna penalizacija po principu „duži staž – manja penalizacija“, a povećana je i porezna osnovica s 3.200 na 3.800 kn.
Razdvojene su mirovine po posebnim propisima na dio koji je pokriven uplatama doprinosa i dio koji je rezultat posebnih propisa, na koji dio nije bilo redovnog usklađivanja mirovina. Zakon o Mirovinskoj reformi stupa na snagu 1. siječnja 2019.

Što će se događati u ova dva mjeseca-studenom i prosincu?
Do kraja 2018. vjerojatno će biti dosta odlazaka, posebno u prijevremenu, mirovinu po sadašnjim povoljnijim uvjetima. HSU organizira javne tribine na kojima želi upoznati  umirovljenike s promjenama u mirovinskom sustavu. Do sada smo održali tribine u Vrbovcu, Zaprešiću , Svetom Ivanu Zelini, Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu, a u planu su i u drugim gradovima. Na njima Silvano Hrelja i ja, kompletnu problematiku mirovinskog sustava objašnjavamo i približavamo, ne samo sadašnjim, već i budućim umirovljenicima.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju nakon kratke javne rasprave prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru.  Nacionalno vijeće također je dalo svoje primjedbe i prijedloge. Slijedi još jedna rasprava na Nacionalnom vijeću, pa konačna verzija Zakona ide na Vladu i drugo čitanje u Sabor. Do 15. prosinca sve bi trebalo biti usvojeno u Saboru, a u primjenu ide s 1.1. 2019. godine.

Može li ova mirovinska reforma riješiti probleme mirovinskog sustava?
Ovo nije prava reforma, to je prije svega restrikcija dosadašnjih dobrih odredbi ZOMO-a. To je samo „grebanje“ po površini problema, a za prave mjere nema volje ni hrabrosti, a kažu, da nema ni novaca. Za nas nema, za sve drugo ima! Nema izgleda da bilo koja Vlada stvori uvjete za novih 300.000 zaposlenih, što bi nas vratilo na omjer 1:1,50. Nema volje da se konačno krene u obračun sa „sivom“ ekonomijom, gdje se „vrti“ ne samo proračunskih 17 milijardi, već kao što kažu poznati ekonomisti, i cijeli iznos rashoda za mirovine od 40 milijardi kn. Na kraju poruka i umirovljenicima: „Zar zaista mislite da jedna ruka u Saboru može riješiti sve naše probleme?". Dok „narod“ ne shvati tko su populisti koji samo žele njihove glasove, a tko su pravi osvjedočeni znalci za pravedan sustav hrvatskih mirovina, neće se bitno popraviti ove naše preniske mirovine. Moramo konačno shvatiti, da se u mirovini živi od mirovine, a ne od ideologija!


(Dragan Vicković)


 

Na vrh članka

Facebook