fbpx
Main menu

Stav HSU-a o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.

U ime Kluba zastupnika HSU-a Silvano Hrelja.

SILVANO HRELJA:
Poštovana gospođo potpredsjednice, poštovani gospodine ministre. Uz čestitke za sretan rođendan želim reći i sljedeće da će klub Hrvatske stranke umirovljenika glasati za, poduprijeti i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s konačnim prijedlogom zakona.
Ja bih se malo osvrnuo na neke dileme koje su istaknute ovdje u ovoj raspravi, pa bih samo malo povukao paralelu sa jednom našom situacijom i možda jednom talijanskom situacijom. Recimo mi smo do '97. mogli plaćati, 1997. mogli plaćati životnu, policu životnog osiguranja mogli su nam plaćati firme i to se nije računalo kao dohodak.
Od '97. to se počelo računati kao dohodak. Mi smo uredno koji su to napravili, koji su to imali kao i ja vinkulirali tu policu na svoje ime i dalje smo plaćali iz svoje neto plaće. Isteklo je vrijeme od 15 godina i mi smo dali zahtjev ili novo osiguranje, ali po tom ugovoru je isteklo i mi smo mogli podignuti novac. Dakle, doživjeli smo to osiguranje. Naravno na tih 7 godina ili 5 godina koliko je bilo, koliko su bili na teret firme plaćen je porez. Na ono što smo platili sami nije plaćena ni kuna. Dakle, ne vidim šta mi novo sad predlažemo, a da već nije bilo u praksi.
Imamo slučaj 4 trgovačke mreže u Italiji koja je nastala na njihovom Zakonu o zadrugarstvu. Dakle, oni su udjelničare ili soči ih oni zovu članovi kop konsumatori. I oni su imali takav zakon kao neprofitna organizacija, kao zadruga mogu stvarat dobit ali je moraju investirati. I oni su razvili cijelu mrežu u cijeloj Italiji, imali su i u Hrvatskoj, bio je Ipercop ovdje na Lučkom, išli su oni i izvan Italiji. Razvili su cijelu mrežu i postali su četvrta ili peta financijska sila u cijeloj Italiji.
Šta se sad događa? Oni su osuđeni na rast i razvoj. Oni jesu razvili i Ipercop i Supercop poslije toga, jer u trenutku kad bi oni htjeli sve to prodati i podijeliti svojim članovima oni prvo moraju namiriti porez državi. I ja ne vidim ničeg spornog u tome. To su neki normalni procesi. Mislim to se može paralela vući sa pitanjem dobiti. Ako je investiran oslobođen sam. Dok god imam rast i razvoj tko je rekao da moram zaposliti sto ljudi. Ne, mogu kupit najmodernije tehnologije i postaviti najbolju produktivnost. Dakle, ničim me nitko nije vezao.
Prema tome, meni su ovo normalne okolnosti, normalni zahtjevi i nešto što je već viđeno i ovdje na ovom teritoriju, odnosno u našoj zemlji i na teritoriju Hrvatske. U drugom dijelu ja bih htio malo polemizirati sa mojom dragom kolegicom bivšom ministricom gospođom Dalić.
Htio bih samo reći jedno, da Zakon o porezu na dohodak do zadnjih izmjena nije spominjao porez na inozemne mirovine. Dakle, izrijekom je u zakonu stajalo da mirovinski primici iz inozemstva ne smatraju se dohotkom. Od 2005. godine kad smo isplatili prvi put božićnicu umirovljenicima po načelu manja mirovina veća božićnica ratujem sa svim ministrima i kažem da je to duboko nepravedno. Zašto? Pa zato što su oni koji su imali 500 kuna hrvatske mirovine i 1000 maraka tada ili 1000 eura iz Njemačke dobili najveću božićnicu. Dakle, napravili smo u dobroj namjeri potpuno suprotan efekt. Zašto? Zato što nismo imali evidencije, nikakve evidencije i nikakve obaveze da se evidentira mirovina iz inozemstva kao dohodak. Ona jeste dohodak. Tada nije uopće bilo govora o porezu, a moglo se i tada govoriti o porezu jer je bilo bolje vrijeme nego 2012. kad je uveden porez na mirovine iz inozemstva.
Znate, Njemačka je uvela mirovine i počela naplaćivati mirovine za građane Hrvatske koji su radili u Njemačkoj 2009. i to retroaktivno 3 godine. Mi smo to mogli imati, ako ništa drugo u visini njihovih neoporezivih, iznad njihovih neoporezivih iznosa da smo to htjeli pregovarati, ali nismo. Sad se radi o naknadnoj pameti i sad se vidi, sad je sve izašlo na vidjelo, sve naše propuštene šanse. Nismo to napravili.
Znate, 2005. je Republika Slovenija počela oporezivati mirovine građana Hrvatske koje se isplaćuju iz Slovenije. Svi u Saboru smo stali u obranu naših građana da ne plaćaju Sloveniji porez i uspjeli u pregovoru Vlade. Kako je to išlo? Ne znam. Uspjeli smo i građani Hrvatske koji primaju mirovinu iz Slovenije do 2012. nisu plaćali porez na mirovinu ni u Sloveniji ni u Hrvatskoj. Danas, ja se susrećem s njima i oni bacaju drvlje i kamenje da je ovo takva i takva država da ne govorim te atribute itd. I danas bi bili sretni da im Slovenija oporezuje mirovinu jer ona ima veće neoporezive iznose. Ali nije, činjenica da Slovenija nije napravila, napravila je sada Hrvatska.
Ja ne govorim o potpunoj pravičnosti poreza na mirovine iz jednog razloga. Zato što je istina negdje u sredini jer je naš neoporezivi iznos mirovina u odnosu na zemlje Europe dosta nizak, ali je u odnosu na zemlje u okruženju BiH, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju visok. Dakle, mi smo tu negdje u sredini i ne postoji univerzalno pravilo koje bi sve to zadovoljilo. Ali ću se zadovoljiti u ovom trenutku da se borimo za pravičnost isplate tih mirovina i drago mi je da je ministarstvo uvažilo ono što sam govorio na svom zastupničkom pitanju i promjenom Pravilnika u svibnju ove godine, promijenili su način obračuna poreza na mirovine na način da ne moraju umirovljenici svaki mjesec prijavljivati visinu svoje mirovine itd. brdo dokumenata nego im Porezna uprava daje rješenje kao što i daje rješenje onima koji kumulativno imaju mirovinu ispod 3400 kuna da ne moraju plaćati nikakav porez. Ali ostao nam je još jedan problem o kojem ja želim dobro i ovo kod kumulativne isplate mirovina da se postavi ovako kako je predloženo jer imamo invalidne mirovinske sustave u našem susjedstvu koji često kasne sa mirovinama pa u nekom mjesecu dođu dvije ili tri mirovine. Zato je ovo dobro.
Dakle, ono što je još ostalo kao problem je plaćanje predujma na mirovine koje kumulativno iznose više od 3400 kuna, više od neoporezivog iznosa. Dakle primjer, umirovljenik koji prima dvije mirovine koje iznose ukupno 3500 kuna, jedna iznosi 1200 kuna, a druga 2300 kuna ako izaberemo onu manju od 1200 za plaćanje poreza što iznosi mjesečno 12% i prirez na porez ovisno o mjestu prebivališta konkretno to za Pulu iznosi 1200 kuna puta 12% je jednako 144 kune plus porez i prirez 7,5% iznosi još 10,08 kuna, sveukupno 154,08 kuna puta 12 mjeseci to je 1848 kuna godišnje. Takvo se rješenje izdaje i tako se plaća predujam poreza.
Međutim, stvarna razlika, kumulativna između našeg neoporezivog iznosa 3400 i onoga što umirovljenik kumulativno prima je jedva 100 kuna. I pravično bi bilo da on plaća porez na 100 kuna jer bi tada on ukupno platio po istoj matematici 154 kune godišnje. U ovom trenutku on mora plaćati veći porez, mora na kraju godine podnijeti prijavu poreza, odnosno dati zahtjev za povrat više uplaćenih poreza i to će mu biti vraćeno. Ali mislim da nije u redu da ljudi sa ovako niskim primanjima jedini kreditiraju državu i da bi trebalo isto načelo koje imamo za radnike koji rade kod dva poslodavca, dakle primaju plaću u dva dijela, da bi to isto načelo trebalo primijeniti i kod umirovljenika koji primaju mirovinu iz dva izvora.
Ja lijepo molim da ako ne ide drukčije, ako možete to napraviti amandmanom, možete to napraviti izmjenom Pravilnika, ili ako bude neka druga promjena u toku godinu ovog zakona još ako se nešto dogodi da to ugradite u zakon. Ja vam ostavljam na volju, ali meni je drago da se razumije ono što želim reći. I tako nema velike koristi jer je kraj godine, ali kažem bila bi mi želja da sa 1. siječnja sljedeće godine počinje primjena ovog kriterija da se gleda mirovina kumulativno, a ne da se plaća paušal na jedan od dva moguća iznosa.
Želio bih još dodatno jedan detalj reći jer sam imao raznih intervencija, raznih razgovora sa ljudima koji primaju konkretno mirovinu iz Slovenije. Vi morate znati da je sve to skupa mogli bi reći nekako nepravično jer znate što se događa?
Osoba dobiva uz mirovinu još i socijalnu pomoć iz Slovenije jer po njihovim kriterijima je ta mirovina puno manja nego što je njihova mirovina. Hvala Bogu nitko ne plaća i ne naplaćuje porez na socijalne pomoći jer svi dodaci na mirovine i sve ostalo po našim zakonima isto je tako oslobođeno plaćanja poreza. Ali mislim da je vrijeme da razmišljamo o reviziji socijalnih sporazuma jer mislim da su duboko neparavični i upravu je ministar financija da je ovi o kojima je prije rečeno doći će iz Amerike nisu plaćali ni kunu, imat će zdravstveno osiguranje kao i ovi iz Njemačke, imaju zdravstveno osiguranje i sve troškove liječenja imaju ovdje u Hrvatskoj, a mi nemamo pravo fakturirati njihovom zavodu te troškove, a kažem nepokriveni su u potpunosti.
Znate, naši koji primaju mirovinu iz Njemačke oni plaćaju porez prema zadnjem mjestu prebivališta dakle to ide u korist mjesta u kojem više oni 15 godina ne stanuju. Prema tome vrijedi razmisliti o reviziji gotovo svih socijalnih sporazuma i povezati te dvije činjenice zdravstveno i mirovinsko osiguranje jer znate nije uredu da neko ne dobije ni na mostu ni na ćupriji, a netko dobiva i na mostu i na ćupriji. Dakle jednu novu pravičnost u tim odnosima sada kada smo članovi EU bi trebali uvesti.
Evo još jednom da ponovim mi ćemo ove izmjene i dopune Zakona podržati sa ovom molbom koju sam objasnio.
Hvala vam lijepa.

Na vrh članka

Facebook