fbpx
Main menu
Predsjednik HSU Silvano Hrelja Predsjednik HSU Silvano Hrelja photo: HSU

Silvano Hrelja o izvješću premijera Milanovića: 'Očekujemo pomake'

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja komentirao je godišnje izvješće o radu Vlade naglasivši da će HSU podržati izvješće premijera Milanovića, ali uz određene ‘ograde od nekih namjera’.

Obraćajući se zastupnicima u Hrvatskom saboru Hrelja je izrazio žaljenje što premijer Zoran Milanović nije snažnije potencirao napore koji se čine da mirovinski sustav bude održiv ustvrdivši da unatoč gubitku sto tisuća radnih mjesta, država i dalje prikupi oko 19 milijardi kuna za prvi mirovinski stup zaključivši kako je riječ o važnom elementu financijske konsolidacije i sve manjem izbjegavanju plaćanja obaveza.

Hrelja je istaknuo i činjenicu da se radi na pronalaženju bolje formule za usklađivanje mirovina koja će u većoj mjeri uzeti u obzir povećanje troškova života, a ne rast plaća što je i trend u drugim europskim zemljama, kao i postupno odustajanje od ‘švicarske’ formule za usklađivanje.

Rekao je kako bi volio da je premijer u izvješću istaknuo i uvođenje instituta ‘punog radnog staža’ čime se postiže veća pravičnost sustava. Podsjetimo, riječ je o odlasku u punu starosnu mirovinu bez penalizacije s 41 godinom radnog staža, bez obzira na godine života, što trenutni zakon o mirovinskom osiguranju ne dozvoljava jer kao kriterij uzima samo godine života.

“Kako god bilo, za godinu dana imat ćemo novo izvješće pred zastupnicima Sabora i u tom razdoblju očekujem pomake”, rekao je predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.

Govoreći o socijalnoj politici, Hrelja se snažno zauzeo za održanje instituta imovinskog cenzusa, uz naglasak na potrebno razlikovanje imovine koja donosi prihode i imovine koja na tržištu nema značajniju vrijednost i predstavlja teret. Također je apelirao kako “ne smijemo zaboraviti da je osim novca za ljude treće životne dobi važna i pažnja, razgovor i pomoć tim ljudima”, što je potkrijepio podatkom da 185 tisuća ljudi starijih od 65 godina živi samo, “što znači da žive pod kontinuiranim stresom i u kontinuiranom strahu od toga što im se sutra može dogoditi”, zaključio je Hrelja.

Komentirajući premijerovu najavu ‘rezanja povlaštenih mirovina’ Hrelja je izrazio žaljenje zbog manjka razgovora s resornim ministarstvom ustvrdivši da "povlaštene mirovine ne postoje, već imamo mirovine po posebnim zakonima", među kojima postoje velike razlike. Ustvrdivši da u premijerovom planu o ‘rezanju’ mirovina po posebnim zakonima koje su veće od prosječne plaće u Hrvatskoj, a nisu pokrivene uplatom doprinosa ima puno dilema te da "neke stvari treba rasvijetliti". Naveo je primjer akademika koji mirovinu primaju sukladno godinama radnog staža, ali prema važećim zakonskim propisima imaju pravo na ‘akademski dodatak’ te je pitao premijera “što će se rezati u ovom slučaju, mirovina ili dodatak?”, zaključivši kako bi bilo logično da se mirovina koja je zarađena radom ne dira. Problematizirajući razne dodatke koji postoje u mirovinskom sustavu, Hrelja je iznio stav da je u vremenima krize oportunije razmišljati o ‘rezanju’ dodataka nego mirovina iz rada. U zaključku priče o smanjenju pojedinih mirovina, predsjednik HSU-a je rekao da ga iznimno zanimaju Vladina rješenja jer je moguće da se smanjenjem mirovina pošalje poruka o tome kako je, na primjer, umirovljeni policajac ili vojnik koji ima mirovinu veću od 5.500 kuna bio loš policajac ili loš vojnik, što je ocijenio lošim, dodajući da je riječ o posebnim službama u kojima su pojedinci bili primorani ići u mirovinu jer je tako zaključio netko od nadređenih.

Silvano Hrelja se osvrnuo i na tvrdnju premijera Milanovića o tome kako je ova Vlada uvela oporezivanje inozemnih mirovina, naglasivši kako nije riječ o ničemu novom, nego je Vlada samo promijenila zakonsku odredbu po kojoj se do 2012. mirovinski primici iz inozemstva nisu se smatrali dohotkom, nazvavši to «potpunim apsurdom» jer osobe koje su primale, primjerice, 500 kuna mirovine u Hrvatskoj, a u isto vrijeme dobivali 500 do tisuću eura mirovine iz inozemstva su ovdje tretirani kao socijalni slučajevi. Izmjenom zakona inozemna mirovina počela se tretirati kao dohodak čime su se stekli uvjeti za oporezivanje, zaključio je Hrelja. Apelirao je i na izmjenu socijalnog sporazuma s Njemačkom jer se nakon 2009. godine događa apsurd po kojemu umirovljenici koji primaju mirovinu iz ove zemlje plaćaju porez po posljednjem mjestu stanovanja u Njemačkoj, iako žive u Hrvatskoj gdje koriste «sve usluge za normalan život, a posebice u zdravstvu».

Govoreći o konsolidiranju javnih financija Hrelja je naveo primjer o kojem se, kako kaže, malo govori. «Nedavno je objavljena lista najviših plaća u Hrvatskoj. Čini mi se da je najviša neto plaća isplaćena u iznosu od 450 tisuća kuna na mjesečnoj razini», rekao je, dodavši da osoba s tolikom plaćom izdvaja svega 8.800 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje, čime se krši princip jednakosti u mirovinskom sustavu jer «netko izdvaja 15 plus 5 posto, a u ovom slučaju svega 3,5 posto plaće», poentirao je Hrelja. Izmjenom ovog dijela zakona i uvođenjem principa jednakosti, samo iz jedne ovakve plaće osigurale bi se mirovine za 500 i više umirovljenika s prosječnim mirovinskim primanjima, zaključio je Silvano Hrelja zahvalivši se kolegama zastupnicima na pažnji.

Na vrh članka

Facebook