fbpx
Main menu
'HSU i ministarstvo rada pred ratom zbog dokupa mirovine' photo: Novilist.hr/Goran Mehkek/Cropix

'HSU i ministarstvo rada pred ratom zbog dokupa mirovine'

U ministarstvu ne vide problem u tome da se pitanje dokupa mirovina rješava posebnim zakonom koji predlaže HSU te Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima, ali ih valja uskladiti.

Sabor će na ovomjesečnom zasjedanju raspravljati o Konačnom prijedlogu zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine u drugom čitanju što ga je predložio klub zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika.

Taj zakonski prijedlog kojim se rješava pitanje rada društava koja se bave dokupom mirovine, u prvom srpanjskom čitanju dobio je je jednoglasnu podršku zastupnika prisutnih na glasovanju. Točnije, zakonsko rješenje HSU-a podržalo je 106 zastupnika pa bi bilo neočekivano da propis u konačnici ne prođe i ne zaživi u praksi.

A dok Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a i njegove kolege čekaju raspravu o njihovu zakonu, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na javno savjetovanje stavilo je paket mirovinskih zakona. Među ostalim, i prijedlog Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, kojim se regulira i pitanje dokupa mirovina. Dakle, isto područje koje se regulira posebnim zakonom koji je već u saborskoj proceduri.

Spajanje nespojivog

Dva koalicijska partnera, HSU i SDP, tako bi se mogli naći u sukobu zbog dokupa mirovina jer ni jedna strana za sada nema namjeru odustati od svojih prijedloga.

– To je čisti plagijat našeg zakona. To nije fer od resornog ministarstva – veli Hrelja dodajući kako će HSU dignut veliku prašinu, ako se »netko usudi to gurati«, odnosno ako prijedlog prođe javno savjetovanje i postane sastavni dio budućeg zakona. Prema riječima Hrelje, resorno ministarstvo rada svojim prijedlogom zakonskog rješenja »pokušava spojiti nespojivo«. Odnosno, u II mirovinski stup kapitalizirane štednje »guraju se« mirovinska renta kojom se bave osiguravatelji i dokup mirovine koji treba biti reguliran posebnim zakonom. Tako se, prema njegovu mišljenju, ruši cijela mirovinska reforma.

– Ni pod koju cijenu nećemo odustati od našeg zakona, tim više jer smo u prvom čitanju dobili jednoglasnu podršku – navodi Hrelja dodajući kako je taj zakon posebno važan za Primorsko-goransku i Istarsku županiju jer je gotovo 50 posto od preko četiri tisuće umirovljenika kojima su mirovine dokupljene s područja tih županija.

Dokupom mirovina u Hrvatskoj se od radnih '90-ih bavi Royal međugeneracijska solidarnost (nekadašnji Royal mirovinsko osiguranje).

Bit će stroži uvjeti

Nikada to područje nije bilo zakonski regulirano, no mogućnost dokupa koristilo je više od 250 poduzeća, među kojima su i mnoga javna poduzeća. Posljednjih godina u taj su posao ušli i neki veći financijski igrači, društva, odnosno fondovi sudionici drugog mirovinskog stupa. Tako se i tumači kako su oštriji uvjeti koje resorno ministarstvo predviđa za poslovanje društava, pa i kada je riječ o temeljnom kapitalu i adekvatnosti kapitala, zapravo kreirani za banke koje ih mogu ispoštovati. No, činjenica je da tko god se bavi dokupom mirovine to radi na crno, uz prešutno odobrenje države, jer zakonskog rješenja još nema.

Najniži temeljni kapital za mirovinsko osiguravajuće društvo sada ne može biti ispod pet milijuna kuna, a na svakih tisuću korisnika on se povećava za milijun kuna. Prema novom zakonskom prijedlogu temeljni kapital mirovinskog osiguravajućeg društva neće smjeti biti niži od 22,8 milijuna kuna.

U resornom ministarstvu ne vide problem u tome da se pitanje dokupa mirovina rješava posebnim zakonom te Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima. No, svi igrači na tržištu trebat će se uskladiti sa strožim uvjetima koji se predlažu. Primjerice, sadašnji temeljni kapital Royala je sedam milijuna kuna, a ako prođe prijedlog resornog ministarstva morat će ga povećati na 28,8 milijuna kuna.
Bitka za  kapital

HSU, pak, svojim zakonskim prijedlogom navodi da najniži temeljni kapital društva za dokup mirovine iznosi 10 milijuna kuna, odnosno pet milijuna kuna više no što su u prvoj verziji zakona predlagali. Vlada je, pak, u svojem očitovanju na HSU-ov zakon predlagala povećanje temeljnog kapitala na 3,5 milijuna eura (oko 26,5 milijuna kuna) pozivajući se na europske propise kada je riječ o društvima koja se bave osiguranjem. HSU je to ocijenio previsokim iznosom jer se time »onemogućuje tržišna utakmica, odnosno obeshrabruje druge moguće poduzetnike za obavljanje djelatnosti«. Pritom objašnjavaju i kako djelatnost dokupa mirovine nije i djelatnost osiguranja, »već specifična djelatnost dobrovoljne obročne isplate otpremnina i da spada u područje rada, a ne osiguranja«. Osim toga, HSU navodi i da »temeljni kapital, sam po sebi, nije jamstvo za materijalnu i socijalnu sigurnost korisnika (on služi za pokretanje i osiguranje rada društva), već je to tehnička i ostala pričuva, čija je imovina odvojena od imovine društva«.

No, prema našim informacijama Vlada će i za drugo čitanje HSU-ova zakona ići s istim amandmanima, odnosno tražiti da se taj zakon uskladi s regulama koje ministarstvo rada predlaže kada je riječ o radu mirovinskih osiguravajućih društava. HSU od svog prijedloga neće odustati, barem tako tvrde. Neće ni ministarstvo rada, pa bi u tjednima koji dolaze na relaciji dva koalicijska partnera i te kako moglo zaiskriti.

Autor: Gabrijela Galić

Izvor: Novi list

Na vrh članka

Facebook