fbpx
Main menu
Što mirovinska reforma i novi ZOMO donosi umirovljenicima?

Što mirovinska reforma i novi ZOMO donosi umirovljenicima?

U pravilu se svaka reforma, mirovinska, zdravstvena ili neka druga, provodi jer je u pitanje došla održivost dosadašnjeg sustava i za posljedicu često ima smanjenje određenih prava. Kada govorimo o mirovinskom sustavu,  pokušava se naći ravnoteža između ekonomske i socijalne sigurnosti umirovljenika, primjerenih mirovinskih primanja i dugoročne održivosti mirovinskog sustava.

Za hrvatske mirovine ne možemo tvrditi da su primjerene, dostojne i dovoljne za mirnu starost, jer smo po njihovom udjelu u prosječnoj plaći od 40,38 posto, na europskom dnu. To pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, gdje je prosječna mirovina u rujnu iznosila 2.226 kuna, a polovica hrvatskih umirovljenika ili svaki drugi ima mirovinu do 2.000 kuna.

Prije tri tjedna završila je javna rasprava Ministarstva rada i mirovinskog sustava i zainteresirane javnosti, sindikata, koordinacije umirovljeničkih udruga oko prijedloga novog Zakona o mirovinskom osiguranju,  koji bi u primjeni trebao biti od 1. siječnja 2014. godine. Kao i kod izrade „Plana 21“ tako i sada Hrvatska stranka umirovljenika aktivno svojim prijedlozima inicira rješenja uočenih problema i nepravdi. Dosta toga ušlo je u novi zakon, ali s nekim odredbama predloženog zakona nismo zadovoljni. Iako zbog procedura kod donošenja zakona i nema puno vremena, ipak se još nešto može popraviti u raspravama na Odboru za mirovinski sustav, u prvom čitanju u saborskoj raspravi ili amandmanima prije samog glasovanja. Što novi zakon predlaže za sadašnje i buduće umirovljenike, što je povoljnije, a što nije dobro pokušat ćemo prezentirati našim čitateljima.

Institut punog staža – konačno će se prijedlog HSU-a naći u zakonu kojim se predlaže pravo na odlazak u starosnu mirovinu s 41 godinom staža i 60 godina života bez penalizacije. Iako smo mi tražili da to bude staž od 40 godina i bez uvjeta života, ministar Mrsić čvrsto je „držao“ uvjet 42 godine, a prijedlog je kompromis. Ono čime nismo zadovoljni je prijedlog da isti uvjeti važe i za žene, jer smatramo da i tu mora u igri biti prijelazno razdoblje. Prema podacima HZMO-a potencijalnih umirovljenika s 41 godinom staža ima oko 11.000 koji bi odmah mogli u mirovinu i to za ionako problematičan državni proračun za 2014. predstavlja otežavajuću okolnost.

Usklađivanje mirovina – umirovljenici godinama nisu zadovoljni s „švicarskom“  formulom u omjeru plaća i cijena 50:50, jer je u zadnjih desetak godina oštetila umirovljenika za 10 posto. U prijedlogu zakona predviđena je formula u omjeru 70:30 u korist većeg indeksa između bruto plaća i potrošačkih cijena. U vrijeme krize plaće baš i ne rastu, dok veći indeks pripada potrošačkim cijenama. Treba napomenuti da su mirovine u 2012. i 2013. porasle za 4,3 posto, što je prosječna mirovina s kraja 2011. od 2.151 kune, sada u rujnu došla na 2.226 kuna. Nije to ništa epohalno, ali bolje i to nego da usklađivanje bude „zamrznuto“ kao 2010.-2011. Nismo zadovoljni prijedlogom da usklađivanje u 2014. bude kao dosada, a da se razlika isplati s 1. siječnja 2015. i tako na svakom početku godine. Razlog je problematičan proračun za 2014. godinu, jer je samo povećanje od 1,25 posto za prvih šest mjeseci 2013. iznosilo 460 milijuna kuna.

Stečaj, burza, prijevremena mirovina bez penalizacije – Ministarstvo je prihvatilo prijedlog HSU-a tzv. „njemački model“ koji je posebno prihvatljiv za našu stvarnost i kao ravnoteža između onih radnika koji su s radnog mjesta otišli uz poticajnu otpremninu i onih koji to nisu mogli ostvariti zbog stečaja i gubitka radnog mjesta. Primjenjuje se u slučajevima kad radnik zbog stečaja ostane bez posla, a ako ni nakon dvije godine boravka na burzi ne nađe posao, može uz potrebne uvjete u prijevremenu mirovinu bez penalizacije.

Rad bez „zamrzavanja“ mirovine – isplata mirovine se obustavlja ako se korisnik mirovine zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje. Mirovina se ne obustavlja korisniku starosne mirovine koji može ostvariti do polovice punog radnog vremena, korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti, korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi ili korisniku koji ostvaruje drugi dohodak. Naša primjedba je što to pravo nemaju i korisnici prijevremenih mirovina, koji su „potentniji“ od korisnika invalidskih mirovina.

Penalizacija prijevremenih mirovina – svrha penalizacije je da demotivira raniji odlazak s posla u prijevremenu mirovinu. Zakonodavac sada, a i prije ne gleda kako je taj čin nekim radnicima jedino rješenje za preživljavanje. Novost u ovom zakonu je, što se kraći staž kažnjava malo više, a značajnije smanjuje kazna za duži staž. Dok je prema dosadašnjem ZOMO-u muškarcima s 40 i više godina kazna iznosila do devet posto, sada za 40 godina staža iznosi šest posto, a za 41 i više godina ne postoji. Penalizacija za žene je za isti staž znatno manja u prijelaznom razdoblju, a tek 2030. će se izjednačiti s muškarcima.

Najniže mirovine – do 1998. smo imali minimalnu mirovinu, do 2013. se zove najniža, a od 1. siječnja će opet biti minimalna. Najbitnije je ipak koliko ona iznosi, a manje bitno kako se zove. Svake godine, zbog nižih plaća, sve više ima korisnika najnižih mirovina, krajem 2012. bilo ih je 182.131, s prosječnom mirovinom od 1.358 kuna ili samo 25 posto prosječne plaće. Dosad je iznosila 59,05 kn po godini staža, a prema prijedlogu zakona iznositi će 60,92 kn do slijedećeg usklađivanja mirovina. Nažalost neće biti retroaktivne primjene!


Povećanje dobne granice s 65 na 67 godina – HSU je protiv prijedloga jer smatramo da je to prije svega preuranjeno, iako to rade i druge države EU. Prijelazno razdoblje počinje 2031. i završava 2038. godine, a do tog vremena će se dogoditi mnoge izmjene predloženog zakona, jer se i aktualni ZOMO u 14 godina mijenjao čak 16 puta. Osim toga, na burzi je 130 tisuća mlađih od 34 godine života, a 99 posto radnika u teškim zanimanjima, koji su u svijet rada došli s 19, 20 godina, ne mogu ostvariti 47 ili 48 godina staža.

Nagrađivanje staža nakon 65. godine života – i dosad je u ZOMO-u bila odredba prema kojoj se nagrađuje svaki mjesec staža po 0,15 posto nakon 35 godina staža i 65. godine života, a prema prijedlogu dodaje se još jedna kojom se nagrađuje po 0,34 posto nakon 41 godine staža i 65. godine života. Ovakav bonus mogu ostvariti samo sveučilišni profesori, liječnici, odvjetnici...  kojima poslodavac odobri rad nakon 65. godine života i koji su počeli raditi u 25. godini života. Takvu mogućnost rijetko može ostvariti i jedan posto radnika, pa HSU predlaže nagrađivanje svakog mjeseca staža nakon 41. godine staža!

Iako ima još spornih odredbi, ovo bi bile glavne značajke iz prijedloga novog Zakona o mirovinskom osiguranju kako za sadašnje, a još više za buduće umirovljenike. Koliko će se ovih naših primjedbi ostvariti vidjet ćemo sredinom prosinca kada treba završiti procedura i glasovanje u Hrvatskom saboru, a primjena zakona od 1. siječnja 2014. godine.

Na vrh članka

Facebook