fbpx
Main menu

Cvjetović u Saboru za veći broj znanstvenih novaka

„Predlažemo Nacionalnom vijeću za znanost Republike Hrvatske da svu svoju aktivnost usmjeri na predlaganje i poticanje donošenja mjera za njezino unapređenje, ali ne produciranjem novih pravilnika nego žurnim završavanjem procedura, inzistiranjem na usustavljivanju mreže državnih institucija, znanstveno-istraživačkih institucija i gospodarstva u primjerenom vremenskom okviru“, kazala je u Saboru Ljiljana Cvjetović, saborska zastupnica HSU-a, raspravljajući o Izvješću o radu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske za 2012. godinu.

Ustvrdila je da model financiranja znanstvene djelatnosti ima tri glavna nedostatka: ne potiče razvoj mlađih i manjih sveučilišta, favorizira jedna područja znanosti na štetu drugih područja, odnosno prirodnih, tehničkih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti, na štetu humanističkih i društvenih znanosti, ne uzimajući u obzir njihovu specifičnost. Dodala je i da pogoduje institutima, a na štetu sveučilišta.
„Štetne posljedice toga na položaj znanosti i visokog obrazovanja, a time i na cjelokupan društveni i demokratski razvitak zemlje, možemo samo pretpostaviti“, kazala je Cvjetović. Ukazala je i na problem zapošljavanja mladih znanstvenika koji sve više dolazi do izražaja, dodavši da postoji veliki nesklad između broja predviđenih mjesta za zapošljavanje na radnom mjestu znanstvenog suradnika ili docenta i stvarnih potreba i broja znanstvenih novaka koji su doktorirali.
„Takav odnos ukazuje na nedosljednost politike razvitka znanosti, a time i države jer iz europskih primjera učimo da države koje teže razvitku to čine upravo ulaganjima u znanost, a naša se vlast ne samo odriče razvoja znanosti, već se lišava i onih znanstvenika u koje je već uložila velika sredstva poreznih obveznika“, poručila je HSU-ova zastupnica. Dodala je da bi Hrvatska, da bi se po broju istraživača barem približila prosjeku Europske unije, trebala zaposliti veći broj znanstvenih novaka.
Po podacima EUROSTAT-a u Hrvatskoj je na 1000 znanstvenika zaposleno 3,6 znanstvenika u punom radnom vremenu, dok je u zemljama Europske unije taj prosjek 6,6, u SAD-u 9,4, a u Japanu 10,3.

Na vrh članka

Facebook