fbpx
Main menu

HSU pristupio Amsterdamskoj koaliciji

''Amsterdamska koalicija sada dobiva partnera koji već petnaest godina u parlamentu radi na definiranju socijalnih minimuma, ispravljanju nepravdi u mirovinskom, socijalnom i zdravstvenom sustavu'', poručio je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja na potpisivanju aneksa sporazuma kojim najjača umirovljenička opcija i službeno pristupa savezu HSS-a, GLAS-a, IDS-a i PGS-a, a cilj je osvajanje dva mandata na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. godine.


Predsjednica stranke GLAS, Anka Mrak Taritaš naglašava kako je cilj ove koalicije na predstojećim izborima biti "najžešća proeuropska opcija" te dodaje kako su posljednje ankete pokazale da je Amsterdamska koalicija najsnažnija oporbena opcija u Hrvatskoj.
"Građani su prepoznali našu iskrenost, zalaganje te da budimo nadu i vjeru. Zalagat ćemo se za Europu i Hrvatsku te imamo dovoljno snage da kolegama u HDZ-u kažemo dosta je bilo. Da iskoristim rječnik koji kolege iz HDZ puno bolje poznaju – da im kažemo 'ne meže'', slikovito se izrazila Mrak Taritaš te pozvala kolege iz SDP-a da se jave kad riješe unutarstranačke probleme i sjednu za stol s Amsterdamskom koalicijom.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak je poručio da su apstinenti najsnažnija politička opcija  te izrazio uvjerenje da će Amsterdamska koalicija privući one koji nemaju za koga glasati.
"Samo je jedna europska politika zamišljena prije dvadeset godina – ujedinjena Europa bez granica, Europa mira, napretka i tolerancije. Mi jedini u Hrvatskoj predstavljamo europsku politiku, HDZ predstavlja Orbanovu politiku'', kazao je Beljak.  

Lider IDS-a Boris Miletić istaknuo je kako će izbori za Europski parlament odlučivati o dvije Hrvatske i dvije Europe te ustvrdio da na njima odlučujemo želimo li otvoreno, naprednu i prosperitetnu Hrvatsku i Europu ili neku drugu.

Predsjednik PGS-a Dario Vasilić ocijenio je kako u Hrvatskoj ne postoje snage koje promoviraju zdrav razum te kako je to šansa Amsterdamske koalicije.

Više...

Vodstvo HSU-a kod premijera Plenkovića zbog 'projekta liftovi'

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja sastao se u četvrtak s premijerom Andrejom Plenkovićem i razgovarao o projektu ugradnje liftova u višekatne stambene zgrade uz sufinanciranje iz europskih fondova.


Silvano Hrelja je informirao predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o ad-hoc anketi koju su proveli aktivisti HSU-a u gradovima u kojima postoji potreba za realizacijom ovoga projekta te je naglasio kako je na 705 potpisnih lista prikupljeno 4690 potpisa predstavnika stanara i osoba koje žive u zgradama čime su iskazali interes za ugradnji lifta u svoje stambene jedinice.
„Kada bi se liftovi ugradili samo u ove zgrade čiji su stanari iskazali interes u anketi naše stranke, uložili bi smo preko 40 milijuna eura u naše nekretnine i pomogli 7109 starijih osoba i invalida koji u njima žive da budu mobilniji čime bi se značajno utjecalo na povećanje kvalitete života naših sugrađana“, naglasio je Silvano Hrelja.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo projektom te naglasio kako će Vlada učiniti sve napore da do realizacije projekta dođe.
Na sastanku je bila i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac koja je ponovila kako će ministarstvo nakon obrade podataka objaviti pilot natječaj za ugradnju liftova.
Potpredsjednik HSU-a Franjo Marković također je sudjelovao na sastanku te je izrazio uvjerenje da će se napori koje HSU poduzima po ovom pitanju konačno isplatiti.

Više...

Sjajan rezultat riječkog HSU-a!

Na izborima za mjesne odbore grada Rijeke koji su se održali u nedjelju 2. prosinca, Hrvatska stranka umirovljenika ostvarila je sjajan rezultat osvojivši 15 mandata čime je zasjela na treće mjesto po popularnosti u Rijeci, odmah iza SDP-a i HDZ-a.

Više...

Razgovor o mirovinskoj reformi sa Željkom Šemperom

Hrvatska s 30. rujna 2018. ima 1.234.073 umirovljenika i broj osiguranika 1.546.848, što daje omjer 1:1,25. Prosječna mirovina iznosi 2.405 kn, dok je prosječna neto plaća za kolovoz 2018.  iznosila 6.264, što daje udio od 38,39%. Najniže mirovine prima 246.938, a prosječna mirovina iznosi 1.562,93. Od tog iznosa zarađena mirovina iznosi 1.029 kn uz solidarno-socijalni dodatak od 534 kn. To su podaci iz kojih proizlazi tek jedan dio razloga zašto je mirovinska reforma od životnog značaja među umirovljeničkom populacijom u Hrvatskoj.  Mirovinska reforma tema je razgovora sa Željkom Šemperom, članom Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe i članom Predsjedništva HSU-a,  stranke koja je od 2003. parlamentarna stranka umirovljenika u RH. Šemper je bio i saborski zastupnik od 2011. do 2015.

Što je cilj mirovinske reforme?
Kako navodi Vlada, cilj je mirovinske reforme održivost i adekvatnost mirovina, a preporuke Vijeća Europe i Europske komisije govore kako treba:
a) obeshrabriti odlazak u prijevremenu mirovinu, 
b) ubrzati tranziciju povećanja dobne granice za mirovinu
i c) uskladiti propise tzv. povlaštenih mirovina s propisima po općim propisima.
Vlada je reformu usmjerila samo na prve dvije preporuke, ali nema ni volje, ni hrabrosti da malo „poreže“ mirovine po posebnim propisima.

Koji su razlozi za reformu?
Vlada navodi sljedeće razloge: kratak prosječan mirovinski staž od 30 godina, činjenicu da mirovinski staž s 40 i više godina ima samo 20% umirovljenika, nizak udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći, 17 milijardi proračunskih kuna potrebnih za isplatu mirovina te visok udio umirovljenika mlađih dobnih skupina.

Što predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava?
Oni predlažu: izjednačavanje dobne granica žena s muškarcima na 65 godina do 2027. godine; povećanje dobne granice za žene i muškarce na 67 godina do 2033. godine; strože uvjete odlaska u prijevremenu mirovinu, tako da umanjenje za svaki mjesec ranijeg odlaska bude 0,34% bez obzira na dužinu mirovinskog staža; povećanje dosadašnjeg instituta 60/41 na 61/41 (nakon naših argumenata ipak su pristali da ostane do 2027. godine); ukidanje dosadašnjeg stimulativnog bonusa od 0,15% za mirovinski staž nakon 60. godine života (uvjet 60/41); povećanje dosadašnjeg bonusa za mirovinski staž nakon 65. godine života s 0,15% na 0,34%; rad do četiri sata uz primanje cijele mirovine za korisnike prijevremenih mirovina, za dugogodišnjeg osiguranika (60/41) i za djelatne vojne osobe (DVO) (DVO dobivaju pravo i na rad od osam sati uz umanjenje mirovine do 50%. Jedina mirovina koja je ostala bez tog prava je obiteljska mirovina – opet nekakva diskriminacija?).
Članovima 2. stupa daju pravo na dodatak od 27% na mirovinu za staž do 2001., a na mirovinu za staž nakon 2002. dodatak od 20,25%.  Osim toga kod odlaska u mirovinu iz 2. stupa predložena je mogućnost isplate 15% štednje. Za dobrovoljnu štednju u 3. stupu ukidaju se ulazna (1.250 kn) i izlazna naknada kod odlaska u mirovinu (ostaje samo kod prijenosa računa iz fonda u drugi fond).
Uz mogućnost rada uz mirovinu predlaže se povećanje mirovina korisnika najnižih mirovina za 3,13%, gdje se AVM izjednačava za sve umirovljenike na 65,60 kn po godini staža.

Kakva je sudbina prijedloga HSU-a i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe?
Naši prijedlozi, posebno što se tiče sadašnjih umirovljenika, uglavnom nisu usvojeni. Rečeno nam je da smo mi samo savjetodavno tijelo Vlade.  Mi smo predlagali: izmjenu modela obiteljskih mirovina – uz svoju osobnu mirovinu pravo na dio mirovine preminulog bračnog partnera, izmjenu formule usklađivanja mirovina  samo prema većem indeksu plaća i potrošačkih cijena ili izmjena omjera na 80:20, povećanje cenzusa za plaćanje police dopunskog zdravstvenog osiguranja,  koji nisu mijenjani od 2004. godine; ukidanje 3% zdravstvenog doprinosa, kao krizne mjere uvedene još 2009. godine te izmjena Zakona o HRT-u – da pretplata za umirovljenička kućanstva  bude 1,5% prosječne mirovine, a ne prosječne plaće.

Što je do sada HSU-a učinio za umirovljenike kad je riječ o mirovinskoj reformi, posebno o poboljšanju njihovog materijalnog položaja?
Projekti HSU-a realizirani su od 1998. uz potporu umirovljeničkih udruga, MUH-a i SUH-a. Od 2006. do 2013. umirovljenici su dobili povrat obeštećenja od 10,25 milijardi kn zbog nezakonitog usklađivanja mirovina od 1993. do 1998., te u tri godine božićnicu u iznosu u vrijednosti od 500 milijuna kn. Ukinute su povlaštene mirovine saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda te je izmijenjena tzv. „švicarska“ formula usklađivanja – povećan je omjer s 50:50 na 70:30.  Uveden je institut umirovljenja za dugogodišnje osiguranje 60/41 s bonusom za dugogodišnji staž BEZ penalizacije, kao i umirovljenje zbog stečaja, također BEZ penalizacije.  Uvedena je stimulativna penalizacija po principu „duži staž – manja penalizacija“, a povećana je i porezna osnovica s 3.200 na 3.800 kn.
Razdvojene su mirovine po posebnim propisima na dio koji je pokriven uplatama doprinosa i dio koji je rezultat posebnih propisa, na koji dio nije bilo redovnog usklađivanja mirovina. Zakon o Mirovinskoj reformi stupa na snagu 1. siječnja 2019.

Što će se događati u ova dva mjeseca-studenom i prosincu?
Do kraja 2018. vjerojatno će biti dosta odlazaka, posebno u prijevremenu, mirovinu po sadašnjim povoljnijim uvjetima. HSU organizira javne tribine na kojima želi upoznati  umirovljenike s promjenama u mirovinskom sustavu. Do sada smo održali tribine u Vrbovcu, Zaprešiću , Svetom Ivanu Zelini, Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu, a u planu su i u drugim gradovima. Na njima Silvano Hrelja i ja, kompletnu problematiku mirovinskog sustava objašnjavamo i približavamo, ne samo sadašnjim, već i budućim umirovljenicima.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju nakon kratke javne rasprave prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru.  Nacionalno vijeće također je dalo svoje primjedbe i prijedloge. Slijedi još jedna rasprava na Nacionalnom vijeću, pa konačna verzija Zakona ide na Vladu i drugo čitanje u Sabor. Do 15. prosinca sve bi trebalo biti usvojeno u Saboru, a u primjenu ide s 1.1. 2019. godine.

Može li ova mirovinska reforma riješiti probleme mirovinskog sustava?
Ovo nije prava reforma, to je prije svega restrikcija dosadašnjih dobrih odredbi ZOMO-a. To je samo „grebanje“ po površini problema, a za prave mjere nema volje ni hrabrosti, a kažu, da nema ni novaca. Za nas nema, za sve drugo ima! Nema izgleda da bilo koja Vlada stvori uvjete za novih 300.000 zaposlenih, što bi nas vratilo na omjer 1:1,50. Nema volje da se konačno krene u obračun sa „sivom“ ekonomijom, gdje se „vrti“ ne samo proračunskih 17 milijardi, već kao što kažu poznati ekonomisti, i cijeli iznos rashoda za mirovine od 40 milijardi kn. Na kraju poruka i umirovljenicima: „Zar zaista mislite da jedna ruka u Saboru može riješiti sve naše probleme?". Dok „narod“ ne shvati tko su populisti koji samo žele njihove glasove, a tko su pravi osvjedočeni znalci za pravedan sustav hrvatskih mirovina, neće se bitno popraviti ove naše preniske mirovine. Moramo konačno shvatiti, da se u mirovini živi od mirovine, a ne od ideologija!


(Dragan Vicković)


 

Više...

Vrbovec - božićnica nakon pet godina

Franjo Simić predsjednik Gradske organizacije HSU-a grada Vrbovca i vijećnik u Gradskom vijeću, informirao je Gradski i Nadzorni odbor HSU o političkom stanju u gradu Vrbovcu.
HSU je u Vrbovcu koalicijski partner HDZ-u i čine oporbu. I unatoč tome Simić je podržao nedavni rebalans gradskoga proračuna u kojem je ove godine za umirovljeničke božićnice namijenjeno čak 450.000 kuna.
Simić ističe da umirovljenici grada Vrbovca božićnice nisu dobili posljednjih pet godina. Upravo zbog toga imao sam razumijevanje naših koalicijskih partnera za potporu ovakvom proračunu.

Više...

Sjednica županijskog odbora HSU Zagrebačke županije

Reforma mirovinskog sustava danas je s razlogom u središtu pozornosti javnosti, a zdravstvena je reforma stavljena u drugi plan. Vlada preko Ministarstva rada i socijalne skrbi, „pušta probne balone“ i još nije izašla u javnost s konkretnim prijedlozima mirovinske reforme. Već i na iznijete prijedloge, žestoke su reakcije. Kao da je cilj vladajućima da dođe što manje reakcije u javnosti. Kad Vlada izađe s konkretnim prijedlozima, tada ćemo voditi i argumentiranu raspravu. To je rekao danas Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a i saborski zastupnik u Dubravi na sjednici Županijskog odbora HSU-a Zagrebačke županije kojom je predsjedavao Mario Cvitan, predsjednik.
Županijski je odbor HSU-a raspravljao i o stanju u Skupštini Zagrebačke županije, u svjetlu preslagivanja vijećnika, budući da je župan Stjepan Kožić osnovao stranku „SK- nezavisna lista“.

Više...

Projekt 'liftovi': Hrelja pozvao na potpisivanje peticije

Mogućnosti ugradnje dizala u višestambene zgrade uz sufinanciranje sredstvima iz europskih fondova - bila je tema otvorene tribine održane u Osijeku.

Po riječima  europarlamentarke Biljane Borzan, saborskog zastupnika Silvana Hrelje i predsjednika Koordinacijskog odbora društava HP i HT umrovljenika Hrvatske Želimira Manenice sredstva fondova Europske unije za takvu namjenu postoje, no ne postoji i inicijativa da se ona pokrenu. Osječki je skup, kao i skupovi u drugim gradovima, inicijativa za izradu takvog projekta, a predložak bi bila studija Koordinacijskog odbora društava HP i HT umirovljenika o zgradama i stanarima kojima je gotovo neophodna ugradnja liftova, prenosi HRT radio Osijek.


Europska komisija je najavila mogućnost sufinanciranja ugradnje dizala iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 80 posto troškova, kao jednu od mjera prilagodbe stambene infrastrukture skrbi za starije osobe. Europska unija ubuduće neće financirati izgradnju domova za umirovljenike i starije osobe ni u jednoj zemlji članici EU, jer je preporučeno da ove osobe trebaju ostati u svojim stanovima što je moguće dulje uz pružanje odgovarajuće neformalne skrbi. Treba uzeti u obzir i činjenicu kako d anas imamo 30.000 umirovljenika u Gradu Osijeku, a njih preko 2.000 čeka mjesto u domu i to od 5-7 godina. Na području grada Osijeka ima oko 800 zgrada od 4-7 katova koje nemaju dizala. Neke zgrade imaju tehničke preduvjete za ugradnju dizala, čime bi se poboljšala svakodnevna kvaliteta života naših sugrađana kako starijih, tako i osoba s invaliditetom te obitelji s malom djecom. Ugradnja bi imala i pozitivne učinke na rad službi koje pružaju usluge građanima (vatrogasci, hitna pomoć, crveni križ, udruge). Pozitivni učinci bi bili i kroz zapošljavanje u procesu ugradnje, održavanja, servisiranja, a znatno bi se povećala vrijednost stana.

"U Hrvatskoj postoji 16.804 stambenih građevina sa 4 i više etaža, bez dizala. Postoji Odluka Komisije EU iz prosinca 2016., po kojoj su suglasni sa korištenjem sredstava iz OP Konkurentnost i kohezija, za sufinanciranje ugradnje dizala u višeetažne stambene građevine, čime se doprinosi poboljšanju stambene infrastrukture, mobilnosti građana i provođenje smjernica EU za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici, iz studenog 2012. godine", ističe Manenica, a kako se čini da sredstva neće biti iskorištena, odlučili su u suradnji s HSU pokrenuti peticiju kojom bi građani ukazali Vladi na potrebu realizacije takvog projekta. "Zahtijevamo od Vlade RH putem peticije, što je jedno od temeljnih prava građana EU, da u izmjene OP Konkurentnost i kohezija fondova EU, koje su u izradi, obvezno unese i iznos od 536 miliona eura za sufinanciranje 85% troškova gradnje dizala, za najmanje 13.500 dizala u višeetažne stambene objekte u RH i objavi poziv-natječaj s isključivim ciljem ugradnje dizala u navede stambene građevine", kaže Silvano Hrelja.

Peticija se može potpisati do kraja travnja.

__________________________________________________________________

Obrazac za potpisivanje peticije preuzmite ovdje

Informacije o peticiji preuzmite ovdje

__________________________________________________________________

Više...

Nastavak isplate dokupljenih mirovina - Royal

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavještava korisnike dokupljenih mirovina, koje je isplaćivalo trgovačko društvo „Royal međugeneracijska solidarnost“ do 31. svibnja 2014., da će se prema Zakonu o nastavku isplate dokupljenih mirovina („Narodne novine“, broj 130/17- u daljnjem tekstu: Zakon) osigurati nastavak isplate dokupljenih mirovina.

Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed

Facebook