Na saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper istaknuo je odredbu kojom se nalaže da se rad sa skraćenim radnim vremenom za stjecanje određenih prava iz socijalnog osiguranja izjednačava sa radom s punim radnim vremenom što je, kako navodi, i dosad bio slučaj prema osnovama rada nakon isteka porodiljnog dopusta i pojačane brige i njege djeteta.
„Navedenim su zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene direktive Europske unije te se kao prioritet navodi sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje te drugi postupci prerade i zbrinjavanja otpada. Za građane je upravo plaćanje po količini jedini pravedan način naplate zbrinjavanje otpada. To je također jedna od metoda koje će pomoći u motiviranju građana da smanje količinu otpada koji proizvode i da maksimalno odvajaju otpad“, izjavila je Cvjetović.
Upozorila je na činjenicu da velik broj gradova i općina nisu u propisanom roku donijeli planove gospodarenjem otpada ili su donijeli planove koji ne sadrže sve propisane elemente. Naglasila je kako dodatno zabrinjava činjenica da za navedene propuste nitko ne snosi odgovornost i pozdravila odluku Državnog ureda za reviziju za donošenje plana gospodarenja otpada za razdoblje od šest godina.
„Plan gospodarenja otpadom važno je objaviti u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, a nacrt plana gospodarenja otpadom učiniti dostupnim javnosti za iznošenje primjedbi, prijedloga i mišljenja. Također je potrebno poduzimati aktivnosti za odvojeno prikupljanje zelenog otpada s javnih površina i bio otpada iz domaćinstava te izgradnju kompostana u cilju smanjivanja količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta“, istaknula je Cvjetović.
Pozdravila je prijedlog Državnog ureda za reviziju da se utvrde svi elementi određivanja cijene zbrinjavanja otpada.
„Ako se naplata odvoza otpada ne počne obavljati po točnoj količini koju osoba preda, biorazgradivi otpad ne prikuplja odvojeno nego se isti nekontrolirano odlaže na odlagališta umjesto da se kompostira, dok se 87 milijuna eura ulaže u postrojenje koje od miješanog komunalnog otpada radi gorivi otpad i na taj način izravno opstruira povećanje stope recikliranja, plan gospodarenja otpada u Primorsko-goranskoj županiji se nikako ne može smatrati ekološkim, što će se kao posljedicu nepoštivanja EU direktiva rezultirati značajnim financijskim kaznama za Republiku Hrvatsku“, zaključila je Cvjetović.
Na saborskoj raspravi o Izvješću o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droge u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu zastupnica Hrvatske stranke umirovljenika Ljiljana Cvjetović pohvalila je kvalitetu izvješća, no upozorila kako upravo sadržaj upućuje na podatke o porastu novih i još neklasificiranih droga koje su ušle u upotrebu u Hrvatskoj.
„Iako se nove droge uvrštavaju na Europsku listu droga problem je što se stalno pojavljuju novi legalni. U Europskoj uniji registrirane su čak sedamdeset i tri nove droge. Zakonska kontrola bila bi mnogo lakša kad bi se uvele generičke klasifikacijske liste droga“, istaknula je Cvjetović.
Naglasila je i kako je uz marihuanu kao najčešće konzumiranu drogu na tržištu sve prisutniji psihoaktivni biljni i kemijski proizvod, sintetički kanabis koji ima legalan status i čija trgovina nije ograničena međunarodnim konvencijama.
„Istraživanja su do sada pokazala da njegova THC svojstva na organizam djeluju duže od marihuane. Te droge su krivo deklarirane pa se u smart shopovima prodaju kao osvježivači zraka, gnojivo za biljke ili sol za kupanje. Dostupni su svakome, njihovi sastojci nisu zabranjeni pa se mogu legalno prodavati. Mnoge stvari i sastojci se mogu naručiti i putem interneta“, upozorava Cvjetović.
Istaknula je i da su među mladima problem legalni opijati, poput alkohola i cigareta, te navela podatak Odjela prevencije Zagrebačke policijske uprave, gdje je evidentirano da je Hrvatska na 12 mjestu u Europi po konzumiranju alkohola među mladima, dok se po pušenju cigareta među mladima nalazi na trećem mjestu.
„U borbi protiv ovisnosti najvažnija je edukacija. Preventivni programi trebali bi zauzeti značajno mjesto u svim odgojno-obrazovnim ustanovama. Potrebno ih je pojačati još od vrtićke dobi. Djecu treba učiti pravim životnim vrijednostima, te im maksimalno osmisliti korištenje slobodnog vremena. Važnu ulogu imaju učitelji, nastavnici, koordinatori školskih preventivnih programa, ali temelj svega je ipak obitelj“, zaključila je Cvjetović.
Marija Ilić istaknula je primjer Osječko-baranjske županije za koju podaci o trendovima zlouporaba droga slijede one u ostatku Hrvatske.
„Sve je manje opijatskih ovisnika, a sve više osoba koje konzumiraju nove tzv. dizajnerske droge koje su sintetički psiho aktivne tvari koje oponašaju učinke tradicionalnih droga. Relativno se teško otkrivaju jer za njih još ne postoje in vitro testovi koji se mogu nabaviti u ljekarnama. Mnogi takvi proizvodi na tržištu sadrže smjese tvari, a zbog nedostatka farmakoloških i toksikoloških podataka o dugoročnim zdravstvenim posljedicama njihova korištenja možemo samo nagađati. Međutim, nedavna smrt petnaestogodišnjeg učenika dokaz je i najstrašnijih mogućih ishoda“, upozorila je Ilić.
Kao ozbiljnu opasnost na području Osječko-baranjske županije istaknula je crno tržište supstitucijske terapije, odnosno njenu zlouporabu.
„Neki liječnici obiteljske medicine suprotno smjernicama i protokolu osobama koje se liječe izdaju supstitucijsku terapiju na ruke umjesto da je konzumiraju u ambulantama. Jedan dio te terapije, naročito metadon, završi na crnom tržištu i predstavlja objektivnu opasnost“, istaknula je Ilić.
Navela je i podatak da je tijekom 2013. godine u Osječko-baranjskoj županiji uhićeno 135 dilera i zabilježeno gotovo dvije stotine pojedinačnih zapljena različitih vrsta droga.
„Kao svijetli primjer Osječko-baranjske županije istaknula bih jedinu udrugu u Hrvatskoj koja pokriva sva područja borbe protiv zlouporabe droga, prevenciju, rehabilitaciju, resocijalizaciju, smanjenje štete te zapošljavanje rehabilitiranih ovisnika. To je Udruga za borbu protiv ovisnosti pod nazivom "NE ovisnost". Navedena udruga djeluje kroz savjetovalište, terapijsku zajednicu, stambenu zajednicu, dnevni boravak za aktivne ovisnike, a za zapošljavanje rehabilitiranih ovisnika osnovali su i socijalnu zadrugu. Kroz rehabilitacijske i resocijalizacijske kapacitete ove organizacije prošlo je više od 400 osoba“, zaključila je Ilić.
Već godinama se piše i raspravlja o velikom problemu i financijskoj neodrživosti mirovinskog sustava Hrvatske, koji je iznimno jednostavan, ali teško rješiv.
Zastupnica Hrvatske stranke umirovljenika Ljiljana Cvjetović na saborskoj je raspravi o prijedlogu Zakona o sustavu civilne zaštite istaknula primjedbu da je obveza osnivanja postrojbi i stožera civilne zaštite te izrada procjena i planova nepotrebna za manje gradove i općine, ustvrdivši da se u praksi pokazalo kako manje sredine imaju nedovoljne kapacitete same se nositi s posljedicama katastrofe za koje je, navodi, malo vjerojatno da će pogoditi samo jednu manju jedinicu lokalne samouprave.
Na jučerašnjoj saborskoj raspravi o Prijedlogu zakona o računovodstvu zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper upozorio je na obvezu poštivanja novog zakona od strane poduzetnika, trgovačkih društava sa sjedištem u stranoj državi te pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit.
Koncem veljače održana je saborska rasprava o Izvješću o radu i provedbi nadzora zakonitosti rada i financijskog poslovanja HRT-a za 2013. godinu na kojoj je zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper pojasnio kako je prema ugovoru HRT-a s Vladom Republike Hrvatske javna televizija dužna dokazati da ispunjava zadana programska načela i javne usluge.
Papa Franjo izrazio je nezadovoljstvo u srijedu zbog tendencije mladih generacija da starost sve više smatraju "bolešću od koje se treba distancirati", a stare osobe "Marsovcima".
Zastupnica Hrvatske stranke umirovljenika Ljiljana Cvjetović na saborskoj je raspravi o prijedlogu Zakona o muzejima upozorila na činjenicu da važan dokument analize nedostaje kako bi se izvršila podrobna kontrola stanja muzejske djelatnosti u Hrvatskoj.
„Iznenađujuće je i da srateški plan Ministarstva kulture za razdoblje 2014. i 2016. ne navodi mijenjanje Zakona o muzejima. Novi Zakon o muzejima se ne spominje niti unutar predviđenih normativnih aktivnosti Ministarstva kulture za 2015. godinu“, istaknula je Cvjetović.
Upozorila je i na činjenicu da postojeća statistika dostupna na stranici resornog ministarstva datira iz 2011. godine, te se bavi se isključivo proračunskim izdvajanjima, a zanemaruje društvene učinke ustanova što predstavlja, pojašnjava Cvjetović, jednu od preporuka Europske komisije prigodom izrada statistike za područje kulture.
„Prijedlog zakona upućen je u saborsku proceduru bez prethodno održane temeljite javne rasprave. Sam prijedlog spominje usklađivanje sa Direktivom Europskog parlamenta iz 2006. koja se odnosi na usluge na unutarnjem tržištu. Međutim, europske zemlje nemaju praksu njihovog povezivanja s baštinskim ili obrazovnim sektorom u zakonodavnom smislu, pa ovo predstavlja zaista opasan presedan“, izjavila je Cvjetović.
Naglasila je da je sektor kulture usklađen sa europskim regulativama već u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, te istaknula načelo supsidijarnosti kao mehanizam koji zemljama članicama omogućuje slobodu u očuvanju i promicanju vlastite kulture i baštine.
„Otvarati u okviru Zakona o muzejima pitanje usluga na tržištu je nerazumno i predstavlja ugrožavanje interesa RH budući da nacionalno blago koje je od neprocjenjive vrijednosti za Hrvatsku želi staviti u kontekst roba i usluga koje su primarno tržišne kategorije“, upozorila je Cvjetović.
Naglasila je i da muzeji kao ustanove od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koje čuvaju nacionalnu baštinu imaju veliku obrazovnu i socijalnu ulogu, te istaknula opasnost u njihovom povezivanju s komercijalnim tržištem istaknuvši da ih reguliraju drugi mehanizmi.
Europska direktiva o uslugama izuzima čitav niz javnih usluga poput zdravstva, ali i društvenih usluga u čiji se okvir svakako mogu uključiti i aktivnosti u baštinskom sektoru. Zapanjujuće je da prijedlog zakona uopće ne uvažava najnovija razmišljanja struke i najnovije smjernice UNESCO-a koji priprema nove preporuke, čija je namjera proširiti značaj i ulogu muzeja u očuvanju svih oblika kulturne i prirodne baštine, u materijalnim i nematerijalnim oblicima“, izjavila je Cvjetović.
Nedorečeno je, tvrdi, i pitanje obavljanja gospodarskih aktivnosti od strane muzeja.
„Kojim bi se to gospodarskim aktivnostima muzeji trebali baviti nije specificirano, niti objašnjeno kako bi se registrirali kao trgovačka društva. Nije objašnjeno niti razrađeno na koji način bi osnivači muzeja a i same ustanove odgovarali za gubitke uzrokovane bavljenjem gospodarskom djelatnošću, a da ne spominjemo početna ulaganja nužna za pokretanje gospodarskih aktivnosti a nisu predviđena povećanja u proračunu“, istaknula je Cvjetović, zaključivši u ime Kluba zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika kako je prijedlogu Zakona o muzejima potrebna opsežna dorada jer su mnoga pitanja ostala neriješena.
Zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper obratio se Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture upozorivši na problem prilikom izdavanja otočnih iskaznica za osobe mlađe od 65 godina koje su svoju mirovinu ostvarile u inozemstvu.