Main menu

Cvjetović: "Opasno je uvoditi tržišne mehanizme u muzejsku praksu"

Zastupnica Hrvatske stranke umirovljenika Ljiljana Cvjetović na saborskoj je raspravi o prijedlogu Zakona o muzejima upozorila na činjenicu da važan dokument analize nedostaje kako bi se izvršila podrobna kontrola stanja muzejske djelatnosti u Hrvatskoj.

„Iznenađujuće je i da srateški plan Ministarstva kulture za razdoblje 2014. i 2016. ne navodi mijenjanje Zakona o muzejima. Novi Zakon o muzejima se ne spominje niti unutar predviđenih normativnih aktivnosti Ministarstva kulture za 2015. godinu“, istaknula je Cvjetović.

Upozorila je i na činjenicu da postojeća statistika dostupna na stranici resornog ministarstva datira iz 2011. godine, te se bavi se isključivo proračunskim izdvajanjima, a zanemaruje društvene učinke ustanova što predstavlja, pojašnjava Cvjetović, jednu od preporuka Europske komisije prigodom izrada statistike za područje kulture.

„Prijedlog zakona upućen je u saborsku proceduru bez prethodno održane temeljite javne rasprave. Sam prijedlog spominje usklađivanje sa Direktivom Europskog parlamenta iz 2006. koja se odnosi na usluge na unutarnjem tržištu. Međutim, europske zemlje nemaju praksu njihovog povezivanja s baštinskim ili obrazovnim sektorom u zakonodavnom smislu, pa ovo predstavlja zaista opasan presedan“, izjavila je Cvjetović.

Naglasila je da je sektor kulture usklađen sa europskim regulativama već u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, te istaknula načelo supsidijarnosti kao mehanizam koji zemljama članicama omogućuje slobodu u očuvanju i promicanju vlastite kulture i baštine.

„Otvarati u okviru Zakona o muzejima pitanje usluga na tržištu je nerazumno i predstavlja ugrožavanje interesa RH budući da nacionalno blago koje je od neprocjenjive vrijednosti za Hrvatsku želi staviti u kontekst roba i usluga koje su primarno tržišne kategorije“, upozorila je Cvjetović.

Naglasila je i da muzeji kao ustanove od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koje čuvaju nacionalnu baštinu imaju veliku obrazovnu i socijalnu ulogu, te istaknula opasnost u njihovom povezivanju s komercijalnim tržištem istaknuvši da ih reguliraju drugi mehanizmi.

Europska direktiva o uslugama izuzima čitav niz javnih usluga poput zdravstva, ali i društvenih usluga u čiji se okvir svakako mogu uključiti i aktivnosti u baštinskom sektoru. Zapanjujuće je da prijedlog zakona uopće ne uvažava najnovija razmišljanja struke i najnovije smjernice UNESCO-a koji priprema nove preporuke, čija je namjera proširiti značaj i ulogu muzeja u očuvanju svih oblika kulturne i prirodne baštine, u materijalnim i nematerijalnim oblicima“, izjavila je Cvjetović.

Nedorečeno je, tvrdi, i pitanje obavljanja gospodarskih aktivnosti od strane muzeja.

„Kojim bi se to gospodarskim aktivnostima muzeji trebali baviti nije specificirano, niti objašnjeno kako bi se registrirali kao trgovačka društva. Nije objašnjeno niti razrađeno na koji način bi osnivači muzeja a i same ustanove odgovarali za gubitke uzrokovane bavljenjem gospodarskom djelatnošću, a da ne spominjemo početna ulaganja nužna za pokretanje gospodarskih aktivnosti a nisu predviđena povećanja u proračunu“, istaknula je Cvjetović, zaključivši u ime Kluba zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika kako je prijedlogu Zakona o muzejima potrebna opsežna dorada jer su mnoga pitanja ostala neriješena.

Više...

Šemper: "Nitko nije izvan dosega hrvatskog pravnog sustava"

Na saborskoj raspravi o Prijedlogu strategije suzbijanja korupcije za razdoblje 2015.-2020. godine zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper istaknuo je kako je Hrvatska već ostvarila značajne rezultate na polju borbe protiv korupcije, no podsjetio je da još uvijek ima mjesta i potrebe za adresiranjem tog problema.

Više...

Donirali smo hranu mještanima županjske Posavine

Potaknuti apelom mještana poplavljenih područja županjske Posavine, Hrvatska stranka umirovljenika donirala je Crvenom križu hranu u vrijednosti 10 tisuća kuna kako bi se ublažio problem nedostatka osnovnih namirnica u Gunji i ostalim mjestima pogođenim poplavama.

Više...

Hrelja: "Novim Zakonom o izboru zastupnika politički ego svodi se na razumnu mjeru"

Na saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o izboru zastupnika predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik Silvano Hrelja izrazio je u ime Kluba zastupnika HSU-a zadovoljstvo donošenjem izmjena u postojećem zakonu. Podsjetio je kako je inicijativa za izmjenom zakona krenula još u lipnju prošle godine okupljanjem dvadeset i devet zastupnica i zastupnika različitih političkih opcija među kojima su bili i svi članovi saborskog Kluba zastupnika HSU.

„Svi ti zastupnici svojim su potpisima jamčili inicijativu i stvaranje prijedloga zakona u vrijeme kad dvije velike političke sile u Hrvatskoj nisu ni pomišljale na to. Ovom su inicijativom pokrenute neke važne promjene u društvu“, izjavio je Hrelja.

Kao jednu od najbitnijih novosti istaknuo je pružanje mogućnosti građanima da zastupnike biraju imenom i prezimenom.

„Neki će pritom stjecajem okolnosti dobiti previše glasova, neki premalo, ali u svakom slučaju nakon sljedećih izbora ništa neće biti kao prije. Isto će se dogoditi u stranačkim hijerarhijama gdje neki ljudi možda više neće imati tako strašno visoko mišljenje o sebi i o svojim postignućima, te vjerujem da će jedan od utjecaja zakona svakako biti svođenje političkog ega na jednu razumnu mjeru“, zaključio je Hrelja.

Istaknuo je kako kao jedan od potpisnika inicijative nije zadovoljan svim izmjenama zakona, no naglasio je kako je obveza zastupnika podržati izmjene kako bi se napokon krenulo u smjeru poboljšanja zakona.

„Zadovoljni smo odlukom da na listi za izbor zastupnika u Hrvatski sabor mora biti najmanje 40% podzastupljenog spola, te smatramo da su kvote nužne za provođenje rodno osviještenih politika sadržanih u našem Ustavu i dokumentima svih institucija EU“, izjavio je Hrelja.

Zastupnica Hrvatske stranke umirovljenika Marija Ilić pozdravila je uvođenje preferencijalnog glasovanja te istaknula kako će građani napokon imati priliku imenom i prezimenom birati osobu koja će ih predstavljati u Sabor i odlučivati u njihovo ime, no upozorila je kako su neka važna pitanja ostala neriješena.

„Izborne jedinice ostaju iste i uređuju se posebnim zakonom, a također utječu kako na ponašanje birača tako i na krajnje rezultate izbora. Stoga smatram uputnim da sljedeći saziv Sabora u potpunosti uredi ovu problematiku i na temelju jasnih, znanstveno utemeljenih kriterija donese zakon koji će postaviti svima jednaka, jasno razumljiva i pravedna pravila izbornog natjecanja“, istaknula je Ilić.

Dodala je kako je nedopustivo da se od izbora do izbora smanjuje participacija građana.

„Neki od prijedloga su zavrijedili da im se posveti više pažnje, primjerice prijedlog o tri preferencijalna glasa koje birač može dati određenom kandidatu unutar jedne jedinice. Cilj ovih promjena je davanje moći građanima da sami kroje svoju budućnost biranjem osoba za koje smatraju da će ih najbolje predstavljati. Ovaj prijedlog je jedan korak u tom smjeru i zbog toga ga podržavam“, zaključila je Ilić.

Više...

Ah, te "crne" mirovine...

Tko se još sjeća povrata duga umirovljenicima ili dodatka na mirovine od 27 posto novim umirovljenicima? O ukidanju povlaštenih saborskih mirovina da i ne govorimo…

PIŠE: Jurica Galešić

Više...

Šemper o kreditima u švicarcima: "Najveća odgovornost na bankama i HNB-u"

U saborskoj raspravi o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Željko Šemper istaknuo je kako je izvanredna mjera fiksiranja tečaja kune u odnosu na CHF od 6, 39 kune za 1 CHF na rok od godine dana samo gašenje požara koji je „tinjao od vremena kad su banke potrošačima ponudile kredite u kunama s valutnom klauzulom u CHF“.

Više...

U 2015. napokon povećanje najnižih mirovina

Na aktualnom prijepodnevu prve ovogodišnje sjednice Sabora zastupnica Hrvatske stranke umirovljenika Ljiljana Cvjetović u ime Kluba zastupnika HSU postavila je pitanje ministru Mrsiću mogu li i kada umirovljenici očekivati porast mirovina sukladno očekivanom rastu BDP-a u 2015., koji prema predviđanjima Svjetske banke iznosi 0,5 posto.

Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed

Facebook