Main menu

Program stranke

Položaj umirovljenika


Financijski, mirovina se pokriva na načelu međugeneracijske solidarnosti i doprinosa kojega država osigurava iz proračuna za određene kategorije osiguranika - umirovljenika, što ujedno znači da se razina mirovina usklađuje s rastom plaća djelatnika u tekućem procesu gospodarske i svekolike aktivnosti.
Stranka se protivi postojećoj praksi izglasavanja povlastica pojedinim društvenim skupinama za koje se ne osiguravaju sredstva izvan izvora radom i stvarnim uplatama osiguranika konstituiranog mirovinsko-invalidskog sustava.
Za mirovine stečene po raznim beneficiranim osnovama, kao i mirovine građana koji su za vrijeme svog djelatnog vijeka uplaćivali u mirovinske fondove drugih država, treba tražiti refundaciju adekvatnih izvora i od tih država i time ne opterećivati hrvatske umirovljenike, ili taj teret ravnomjerno raspodijeliti na sve članove hrvatskoga društva isplatom takvih mirovina iz državnog proračuna.
Mirovinski sustav ne smije biti socijalna institucija i temelj rješavanja socijalnih problema društva. To je ekonomska institucija koja se treba temeljiti na čistim gospodarskim i pravno utemeljenim osnovama, a socijalne probleme društva treba rješavati na principima solidarnosti svih članova društvene zajednice, u skladu s individualnim i zajedničkim mogućnostima. Na području mirovinske politike, s početkom gospodarskih i političkih promjena u Hrvatskoj 1990. godine, nastali su ozbiljni problemi koji su hrvatske umirovljenike materijalno oštetili i pravno derogirali.
Narušavanja umirovljeničkih prava bilo je  i u prijašnjem sustavu, ali ne u mjeri i na način kako se to čini od toga vremena, što je rezultat u prvom redu jedne primijenjene politike stranke na vlasti koja je zakidala umirovljenike na dva temeljna područja.
Na prvome - koje je vezano na proces pretvorbe naslijeđenog društvenog vlasništva - isključujući veliku većinu hrvatskog društvenog korpusa koji je sudjelovao u stvaranju toga vlasništva, što se prvenstveno odnosi na današnje umirovljenike, te na drugome upravljanjem i distribucijom sredstava MIO-a što je otuđeno od strane državne administracije koja je eksponent vladajuće stranke. Katastrofalne posljedice po umirovljenike nastale su usvajanjem Uredbe o utvrđivanju iznosa za isplatu mirovina, listopada 1993. godine, kojom se retroaktivno stavio važeći Zakon o MIO-u u stanje mirovanja u smislu primjene, a time se velika većina hrvatskih umirovljenika koji su, radeći 35 ili 40 godina i uplaćujući konkretne iznose doprinosa u MIO za svoju mirovinu, gurnuti preko noći u područje socijale.  Zakonom o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u mirovinama ostvarenim u različitim razdobljima, djelomično su ublažene posljedice nastale spomenutom Uredbom iz 1993. godine.
Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine nije se poštovala u djelu koji ne rješava dugove, a usklađivanje mirovina prema rastu plaća samo djelomično, i to ne za sve umirovljenike i ne do rasta plaća ostvarenih u 1998. godini. Otklanjanje razlika između samih umirovljenika u mirovinama po pojedinim godinama do 1994. godine i od 1995. do 1997. godine na razini ostvarenih mirovina u 1998. godini samo djelomično i privremeno ublažava, a razlike unutar pojedinih godina od 1995. do 1998. povećava, a ne otklanja.
HSU je 23.studenog 2003. godine postala parlamentarna stranka. Da bi se mogao ostvarivati cilj Stranke o poboljšanju materijalnog položaja sadašnjih i budućih umirovljenika i ispravile nepravde potpisan je 3. prosinca 2003. godine sporazum sa Hrvatskom demokratskom zajednicom.
Rezultati tog Sporazuma su slijedeći:

  • mirovine se od 01.07.2004. godine usklađuju s porastom plaća svih zaposlenih u RH,
  • dodatak uz mirovinu od 100,00 kuna i 6% od lipanjske mirovine iz 1998. godine uključen je u mirovinu onih na koje se to odnosi. Zbogi toga je povišena granica neoporezive mirovine sa 2.550,00 na 3.000,00 kuna, kao i osnovica za oslobađanje od participacije kod korištenja zdravstvene zaštite i kupovine lijekova sa 1.330,00 na 1.516,00 kn po članu obitelji, a za samce sa 1.729,00 na 1939,00 kn,
  • donijet je Zakon o provedbi Odluke Ustavnog suda od 12.svibnja 1998. godine;
  • umirovljenicima se izdaje vozačka dozvola do 80-te godine života
  • u Deklaraciji o pridruživanju Europskoj uniji na naš zahtjev ugrađena je obveza  zadržavanja postojeće razine socijalnih prava, te obveza da se iznađu mogućnosti za njihovo povećanje

To su rezultati koji u jednom dijelu pridonose boljem materijalnom položaju umirovljenika. Ostaje da se zalažemo zajedno sa Koordinacijom umirovljenika na rješavanju i to:

  • da se donese Zakon o obeštećenju umirovljenika  u kojem će se utvrditi imovina Fonda te način i dinamika povrata duga,
  • da se donese Zakon izvanrednom godišnjem povećanju mirovine za postotak rasta BDP, kako bi se postepeno povećale mirovine, a umirovljenici izvlačili iz zone siromaštva.

HSU nije protiv mirovinskih reformi, ali je protiv takovih reformi koji isključuju element minulog rada svakog pojedinca. Materijalni položaj umirovljenika treba biti određen individualnim doprinosom svakog pojedinca u stvaranju materijalne sigurnosti za vrijeme djelatnog statusa, a to je mirovina. Mirovina je trajno zarađeno individualno pravo osiguranika koje nije otuđivo i ne može biti predmet manipulacija nikakvih nametnutih skupina uključujući državu kao i stranačke strukture koje privilegijama sebe isključuju iz mirovinskog sustava.
Ovaj program sadrži zajedničke ciljeve koji su od posebnog interesa za umirovljenike i za čije će se provođenje Stranka zalagati, da se donese prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi se ispravile nepravde iz prošlosti i to:

  • za umirovljenike umirovljene nakon 01.01.1999. godine (tzv. „novi umirovljenici“). To su umirovljenici koji se nisu opredijelili ili nisu mogli ući u drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja. Na dan 31. prosinca 2004. godine njih cca 290.000 sa prosječnom mirovinom 1.488,00 kn, za razliku od onih koji su ranije umirovljeni i koji imaju prosječnu mirovinu 1.918,00 kn.
  • za umirovljenike koji su prijevremeno umirovljeni ne po svojoj želji, nego su na to bili prisiljeni zbog ukidanja radnih mjesta
  • da se udovicama odnosno udovcima prizna pravo da uz svoju mirovinu stečenu radom i uplaćenim doprinosom koriste i dio obiteljske mirovine ili samo obiteljsku mirovinu ako je to povoljnije
  • da se riješi pitanje najniže mirovine
  • da se umirovljenike koji su ispunili sve zakonom određene uvjete za starosnu mirovinu, oslobodi od plaćanja doprinosa po osnovi drugog dohotka
  • da se izvrši odgovarajuća korekcija aktualne vrijednosti mirovine AVM
  • da se riješi problem hrvatskih građana s prebivalištem u Hrvatskoj, koji primaju mirovine sa područja bivše SR Jugoslavije

Dok se ne riješe svi ovi problemi na način koji predlažemo, Stranka će se zalagati za poboljšanje umirovljeničkog položaja u postojećim uvjetima ne odustajući od navedenih ciljeva.

Facebook