Na današnjoj konferenciji za medije predstavili smo prvu umirovljeničku košaricu javnosti. Na pressici su govorili predsjednik HSU-a Veselko Gabričević i v.d. predsjednice Foruma žena HSU-a Ema Culi.
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz trećeg kvartala 2023. o zdravom starenju, procjenjuje se kako će u 2024., dobna skupina od 65 i više godina nadmašiti u EU skupinu mlađih osoba od 15 godina. Izvješće WHO naglašava ulogu kvalitete prehrane i tjelesnu aktivnost za zdravo i održivo starenje jer to pozitivno utječe na sprječavanje nezaraznih bolesti (NCD), kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes, demencija i problemi s mentalnim zdravljem.
Na tragu preporuka WHO za zdravo i održivo starenje, sačinjena je strukturirana umirovljenička košarica za dvoje bračnih partnera s prosječnom hrvatskom mirovinom.
U strukturi košarice se vodilo računa o: nutritivnim vrijednostima prehrambenih namirnica, osobnoj higijeni, kulturi, mobilnosti i o nezaobilaznim troškovima stanovanja te zdravstvenim uslugama.
Pretpostavka je da bračni par umirovljenika ima namješten stan od 60 m2, sve tehničke uređaje, odjeću i obuću, da posjeduju stariji osobni automobil niže srednje klase te da se i koriste javnim gradskim prijevozom. U košaricu nisu uključeni troškovi kao što su: odjeća i obuća, sportska rekreacija, kupnja automobila, restorani, putovanja, pokloni, održavanje stana i tehničkih uređaja, privatni zdravstveni pregledi i lijekovi jer lijekovi izravno ovise o dijagnozama. U protivnom bi iznos umirovljeničke košarice bio puno veći. Kako dolazimo do sredine 60-ih i više godina starosti, počinjemo imati različite prehrambene potrebe, a kako bismo bili održive energije i zdravlja, što može u bitnome smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti i smanjiti stopu smrtnosti.
Od COVID 19 pandemije kao i izbijanja rata u Ukrajini došlo je do poremećaja na tržištu što se odrazilo na inflatorna kretanja koja izravno utječu na standard stanovništva i poskupljenje roba i usluga. Umirovljenici itekako osjećaju učinak inflacije na svoje mirovine. Usprkos usklađivanju mirovina, umirovljenici sebi dosta toga ne mogu priuštiti u odnosu na zaposlene osobe.
Inflacija
Godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila je 2,9 % u prosincu 2023., u odnosu na 2,4 % u studenom 2023.. Godinu dana ranije, tj. 2022. stopa je bila 9,2%.
Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je u siječnju na 4,1 posto na godišnjoj razini (Izvor: Državni zavod za statistiku), što predstavlja najnižu stopu inflacije od listopada 2021. godine.
Da li ova trenutna stopa inflacije u RH kao i procjene za daljnje smanjenje inflacije u 2024., može značiti da umirovljenici mogu odahnuti od daljnjih poskupljenja hrane? Ili je ipak situacija u naravi za umirovljenike nešto drugačija, kada se radi o umirovljeničkoj košarici, posebice kada se radi o hrani na koju otpada najveći dio mjesečne potrošnje uz troškove stanovanja?
OBRAZLOŽENJE UMIROVLJENIČKE KOŠARICE:
Projekcija HSU-ove umirovljeničke košarice prateći cijene hrane u supermarketima, govori kako ona za bračni par umirovljenika za siječanj 2024. iznosi 799.71 EUR. Cijene hrane na tržnicama su inače veće za cca. 30%.
U strukturiranoj umirovljeničkoj košarici za siječanj 2024. na određene skupine proizvoda i usluga otpada kako slijedi:
- Na hranu i bezalkoholna pića otpada 43,53 %.
- Na osobnu higijenu otpada 22,31 %
- Na stanovanje, vodu, energiju, plin i druga goriva otpada 15,05 %
- Na rekreaciju i kulturu otpada 5,08 %
- Na promet i komunikacije otpada 10,82 %
- Na lijekove i zdravstvenu zaštitu otpada 3,21 %.
Promatrajući umirovljeničku košaricu za 1. mj. 2024., u odnosu na 1. mj. 2023., proizlazi da je umirovljenička košarica u siječnju 2024., u odnosu na umirovljeničku košaricu iz siječnja 2023. u ukupnom dijelu hrane i bezalkoholnih pića veća za 4,81 % što bi se skoro uklopilo u trenutnu stopu inflacije u Hrvatskoj.
Međutim, u strukturi hrane i bezalkoholnih pića na što otpada i najveći dio košarice (43,53%), su najviše poskupili: pšenično brašno za 29 %, pšenična krupica za 23 %, povrće je skuplje za 12,92%, voće je skuplje 13,64%, meso je skuplje za 4,26 %, ribe su skuplje za 9,46%, ostali prehrambeni proizvodi su skuplji za 6,44% i bezalkoholna pića su skuplja za 4,81%. Umirovljenici upravo za taj dio košarice izdvajaju najviše od svojih prihoda.
Ostala dobra i usluge, uključivo higijenu su poskupjeli za 6,52%.
Troškovi stanovanja su poskupjeli za 4,25% dok je rekreacija i kultura skuplja za 5,18%.
Kako je i navedeno, umirovljenička košarica ne sadrži troškove koji se odnose na: odjeću i obuću, sportsku rekreaciju, kupnju automobila, restorane, putovanja, poklone, održavanje stana i tehničkih uređaja, privatni zdravstveni pregledi i lijekovi jer lijekovi izravno ovise o dijagnozama. U protivnom bi iznos umirovljeničke košarice bio puno veći. Na tome umirovljenici štede već dulje vrijeme. Ono što umirovljenici najurednije plaćaju su režije! Ako im pofali za nešto prioritetno (popravak kućanskih uređaja, popravak starog auta, odjeća i obuća, lijekovi, održavanje stana…) tada režu troškove hrane, a što se negativno odražava na njihovo zdravlje.
MIROVINE U RH
Hrvatska ima ukupno 1.225.246 korisnika mirovina s prosječnim primanjima od 491,34 eura. Medijalna mirovina prema ZOMO iznosi 433,12 eura. Novi su to podaci HZMO koji je prvi put mjesečnu statistiku prikazao na transparentni, ali i za Vladu povoljniji način.
Inače, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pada kroz posljednje godine. Naime, 2013. godine mirovina je činila 48 posto plaće, da bi pala na oko 46 posto te šest godina stagnirala na takvom udjelu. Nakon stagnacije došlo je do pada tijekom protekle četiri godine na 44 posto, da bi za 2023. godinu narasla na 45,6 posto.
ZAKLJUČAK:
HSU se zalaže da umirovljenici imaju zdravu i održivu starost. Zalaže se da umirovljenici sa svojim mirovinama mogu kvalitetno i dostojanstveno živjeti te da što manje mjesečnih prihoda izdvajaju za lijekove i liječenje. Smatramo da se takvim pristupom može pozitivno utjecati i na smanjenje proračunskih rashoda koji se kroz razne stavke sada troše upravo na saniranje šteta od rasta stope siromaštva, a uslijed čega posljedično dolazi i do rasta nezaraznih bolesti.
Nezarazne bolesti su: karcinom, srčane i krvožilne bolesti, dijabetes i mentalne bolesti i one su uzrok 90 % svih smrti u Europskoj uniji te predstavljaju 80 % zdravstvenog opterećenja u državama članicama EU-a. Njihov se udio i dalje povećava diljem Unije te porast nezaraznih bolesti predstavlja veliko opterećenje za osobe koje od njih boluju kao i njihove obitelji ali i za zdravstvene sustave, nacionalna gospodarstva te nacionalne proračune (Izvor: EU Parlament 2023). O ovom problemu itekako treba voditi računa kroz odgovarajuće mjere koje izravno tagiraju umirovljenike i stariju populaciju koje ima sve više u brojčanom smislu ali sa sve skromnijim prihodima.
