Gradska organizacije HSU Grada Zagreba održala je danas u prostorijama stranke konferenciju za medije s bitnim temama za umirovljenike. Predsjednik Domagoj Sivrić i tajnica Ema Culi obradili su sljedeće teme:
1.PROSJEČNA MIROVINA u RH i ZG (Izvor: HZMO 10/2023)
Broj stanovnika prema zadnjem popisu iz 2021., u Zagrebu iznosi 767.131, od čega na osiguranike otpada 432.967, dok broj umirovljenika iznosi 186.918. Umirovljenička populacija u Zagrebu čini 24% stanovništva. Na jednog umirovljenika dolazi 2,32 zaposlenika što je više u odnosu na RH gdje na jednog umirovljenika dolazi 1,35 zaposlenika.
Prosječna mirovina u RH iznosi 496 EUR-a, a gradu Zagrebu iznosi 592 EUR. Iako grad Zagreb ima za oko 100 EUR-a višu prosječnu mirovinu u odnosu na ostale dijelove RH, grad Zagreb ima i najviše troškove života. Međutim, u gradu Zagrebu ima jako puno umirovljenika koji imaju daleko nižu mirovinu od prosjeka. Postoje i umirovljenici čiji prihodi ulaze u socijalnu kategoriju, razvrstano po kategorijama od 119 EUR do 238,90 EUR.
2. BLAGDANSKA POTROŠNJA
Ako gledamo na mjesečnoj razini umirovljeničku potrošačku košaricu, ona nije ista kao i kod zaposlenih obitelji s jednim djetetom jer se razlikuje po vrstama roba i usluga. Kretanje inflacije, odnosno potrošačkih cijena (CPI) na mjesečnoj razini, prati se temeljem kretanja cijena roba i usluga u potrošačkoj košarici. Pitanje je samo u kojoj potrošačkoj košarici pratimo cijene? Tako da kretanje CPI kod zaposlenih osoba i umirovljenika nije isti.
Hrvatska kao siromašnija zemlja unutar EU, na hranu troši više od ostalih razvijenijih EU zemalja. Temeljem dugogodišnjeg praćenja, slobodno možemo reći kako u RH u potrošačkoj košarici na hranu otpada minimalno 29 % mjesečne potrošnje te je to ujedno i orijentir za računanje inflacije.
Ako gledamo potrošnju umirovljenika, hrana predstavlja dominantan udio u potrošačkoj košarici te je udio hrane znatno viši od 29%. Ako promatramo cijene od prosinca 2022. do prosinca ove godine, meso, voće i povrće je znatno poskupilo u umirovljeničkoj košarici.
Inflacija je u zadnjem kvartalu 2023. usporila i trenutno se prema podacima DZS kreće na razini od 4,7 %. Međutim, dobro znamo da su cijene hrane jako poskupile u odnosu na prošlogodišnji Božić. Poskupljenje hrane i bezalkoholnih pića se tako kreće u rasponu od 8 % do 15%.
Iako procjene govore da će troškovi blagdanske potrošnje ove godine biti veći za 10%, moguće je da će u naravi biti i koji postotak viši upravo kod umirovljeničke populacije.
Božić je državni praznik, a ujedno predstavlja tradicionalno razdoblje darivanja i dijeljenja obroka s obitelji, slijedom čega će se u RH i ove godine podijeliti božićnice kako osiguranicima tako i umirovljenicima. Iznosi božićnica se za osiguranike razlikuju od tvrtke do tvrtke, a za umirovljenike od grada do grada.
Grad Zagreb će umirovljenike koji imaju mirovinu jednaku ili manju od 238,90 eura, ove godine za BOŽIĆ „nagraditi“ s 26,50 EUR-a. Iznos ovogodišnje božićnice je jednak onom koji je isplaćen u 2022. S obzirom na inflaciju i skupoću života u Zagrebu, jasno je kako će se umirovljenici koji su dovoljno siromašni da uopće prime Božićnicu moći opustiti u blagdanskoj potrošnji. Kada tomu dodamo činjenicu da je dio onoga što ulazi u umirovljeničku blagdansku košaricu poskupjelo u rasponu od 8% do 15%, mogućnosti da si priušte nešto za Božić biti će dodatno smanjene u odnosu na 2022. godinu.
Slijedeći tradiciju i običaje uz korištenje osnovnih namirnica za njihovu pripremu te slažući blagdanski stol prema nutritivnom sadržaju bračni par umirovljenika (2 osobe) bi za blagdansku potrošnju trebao izdvojiti oko 80 EUR-a.
U iznos procjene blagdanske potrošnje ne ulaze božićne dekoracije, a niti božićni pokloni.
S obzirom da rast gospodarstva direktno utječe i na standard svih umirovljenika, ovim putem pozivamo umirovljenike da u svojoj blagdanskoj potrošnji odvoje barem 1 EUR-o na kupnju hrvatskih proizvoda koje proizvode hrvatske vrijedne ruke. Time čuvamo radna mjesta, potičemo zapošljavanje i rast gospodarstva. Ako gledamo na razini RH, na taj način bi se u hrvatske proizvođačke ruke slilo 1.227.000 EUR, koliko ukupno ima i umirovljenika koji čine trećinu hrvatske populacije.
ZAKLJUČNO: Grad Zagreb, ove godine ulazi u 25 TOP božićnih sajmova u EU i nosi titulu 11-og mjesta. Lijepo, ali što to znači umirovljenicima koji jedva da mogu odvojiti za kupovinu nužne hrane i plaćanje režija. Oni kroz adventske lokacije mogu samo prošetati. O poklonima za sebe i svoje bližnje mogu samo sanjati, baš kao i kada su bili djeca. Nakon cijelog radnog vijeka koji su uložili u stvaranje Hrvatske, to je žalosna ali istinita činjenica! Stoga, umirovljenici se s pravom pitaju TKO IM JE IZNOVA UKRAO BOŽIĆ???
3. POREZ NA MIROVINE
Plaćanje poreza na dohodak koji, a nakon odluke Vlade RH o povećanju osobnog odbitka sa iznosa od 539,90 eura na 560 eura, u Republici Hrvatskoj neće plaćati oko 850.000 umirovljenika. Istodobno s ovom Odlukom ukinut je prirez koji su plaćali građani RH u gradovima i općinama, ali je Vlada RH, kako bi kompenzirala ovaj gubitak prihoda, omogućila općinama i gradovima da manjak prihoda nadomjesti podizanjem stopa poreza na dohodak.
Neki gradovi su odmah najavili da će podići stope poreza za dva do tri i više posto od najniže određene stope, a kako bi nadoknadili manjak uprihođen prirezom. Drugi su gradovi najavili da neće povećavati stopu poreza kako bi i na ovaj način osigurali povećanje primanja svojih sugrađana, u konačnici i umirovljenika koji su obveznici plaćanja poreza na dohodak.
Što je učinio grad Zagreb u navedenoj situaciji? Grad Zagreb je i prije ove porezne reforme, a zahvaljujući najvećem broju stanovnika i najvišoj stopi prireza od 18%, s ovog osnova uprihodio velika sredstva. Gradska vlast je odmah po donošenju ovih propisa najavila da će nižu stopu poreza sa 20% povećati na 23,6%, a višu stopu sa 30% povisiti na 35,4%. Što to konkretno znači za umirovljenike Grada Zagreba? Po novim propisima plaćanje poreza na dohodak bit će oslobođeni svi umirovljenici čija mirovina je manja od 560 eura mjesečno (6720 eura godišnje), a za očekivati je da će svi ostali biti oporezovani po stopi od oko 11,8%
(pola iznosa od utvrđene porezne stope). Kako u Gradu Zagrebu živi najveći broj umirovljenika, a dobar dio njih će biti obveznici plaćanja poreza zbog činjenice da su mirovine u Zagrebu veće nego li u ostatku RH, to konkretno znači da će Grad Zagreb i dalje ostvarivati prilično velike iznose sa osnova poreza na dohodak umirovljenika, a za uzvrat će im vraćati gotovo ništa ili će im davati mrvice sa stola.
Pozdravljamo najavu gradonačelnika da će u Gradu Zagrebu izgraditi 10 novih vrtića (iako smo poučeni iskustvom prilično skeptični). Međutim, aktualnu Vlast u Zagrebu podsjećamo da su liste čekanja za dom za starije osobe veće od 10.000 zahtjeva, dakle višestruko veće nego li su liste za vrtiće. Ne možemo ne istaknuti i činjenicu da Grad Zagreb zajedno nije participirao niti eura koje je Vlada RH davala iz Fonda otpornosti, odnosno da budemo točniji, uopće se nisu prijavili na natječaj za izgradnju doma za starije osobe.
Kada tomu dodamo da su u proračunu za sljedeću godinu znatno povećana sredstva za alternativne projekte i kulturu, a na štetu velikog broja umirovljeničkih udruga, jasno je dakle kako gradska vlast koristi umirovljenike kao ovce za šišanje, ali kad treba bar dio vratiti onima kojima je uzeto, tada ne žmire na jedno nego na oba oka. Ovome moramo dodati i glasove koji nam dolaze od strane umirovljeničkih udruga da ih Grad Zagreb protjeruje iz prostora koje su do sada koristili, a ne daje zamjenske, očito je dakle da umirovljenike Grada Zagreba ne čeka svijetla budućnost. Događa se to što smo i predvidjeli, te smo zato i pokrenuli inicijativu za otvaranjem dnevnih boravaka i restorana namijenjenih isključivo umirovljenicima kako bi ih uključili u društvene tokove te smanjili utjecaje na njihovo tjelesno i psihičko zdravlje koje trpe zbog socijalne isključenosti iz društva. Ovdje ne možemo ne pohvaliti pomoć koju nam je Grad Zagreb dao prilikom organizacije obilježavanja Dana starijih osoba 01. listopada ove godine, ali sve nakon toga nam pokazuje da je to bio trenutni bljesak, a sve nakon toga je povratak na stare staze nebrige za osobe starije dobi.
Kako na problem smeća svi danas upiru prstom, mi ćemo na problem upozoriti iz umirovljeničkog kuta. Naime umirovljenici kao i ostali građani od ZG HOLDING-a, vrećice za biootpad dobivaju jednom godišnje i to 25 vrećica u paketu. Prosječna potrošnja za dvoje umirovljenika su minimalno 2 vrećice tjedno, odnosno minimalno 8 vrećica mjesečno. To znači da je 25 vrećica za bio otpad dostatno za maksimalno 3 mjeseca. Za ostalih 9 mjeseci moraju ih kupovati u trgovini kao i zaposlene osobe. Biorazgradive vreće za smeće zapremine 10 l od 10 komada koštaju 1,71 EUR paket. Za 9 mjeseci to je trošak za biorazgradive vrećice minimalno 15,39 EUR-o, dakle gotovo kao i Božićnica. Uz ove vrećice, treba kupiti i vrećice za miješani komunalni otpad kao i svi građani grada Zagreba.
Što se tiče kulture, provjerili smo kao je stanje u Gradskim knjižnicama, jer je to dokazano najjeftinije način kulturnog uzdizanja. Na upit imaju li umirovljenici kakav popust na učlanjenje u knjižnicu rečeno nam je da nemaju, odnosno da bi morali pokrenuti nekakav postupak za dokazivanje imovnog stanja pa ako se zaključi da su jako siromašni, vjerojatno bi mogli dobiti nekakav popust. Pametnom dosta jer bi se više potrošilo na dokazivanje nego li bi bila korist.
