Sredinom rujna u Orahovici je održana tiskovna konferencija Hrvatske stranke umirovljenika Virovitičko-podravske županije s glavnom temom – ”Što je Hrvatska stranka umirovljenika do sada postigla?”. Konferenciji su nazočili predsjednik HSU-a VPŽ Mirko Bušljeta i zamjenik predsjednika HSU grada Orahovice Stjepan Varaždinac.
Predsjednik HSU VPŽ Mirko Bušljeta naglasio je kako je Hrvatska stranka umirovljenika uspjela u postizanju bolje formule usklađivanja mirovina te je tako dotadašnji omjer 70:30 zamijenjen 1. srpnja 2025. omjerom 85:15 u korist povoljnijeg indeksa, odnosno rasta plaća ili cijena.
– HSU je tu promjenu godinama zagovarala kao jedan od ključnih načina da mirovine brže prate rast životnih troškova i plaća. Nova formula primjenjuje se od 2025. godine, a već je prvo usklađivanje prema novom modelu donijelo značajan rast mirovina. Zatim, uveden je trajni godišnji dodatak na mirovinu, što je HSU je godinama zagovarao za sve umirovljenike. Od 2025. godine to je postalo trajno pravo. Godišnji dodatak vezan je uz godine mirovinskog staža, a prvi dodatak isplaćen je krajem 2025. godine za više od 1,2 milijuna umirovljenika – rekao je Bušljeta te nastavio kako je prilikom prve isplate vrijednost iznosila 6 eura po godini staža, a za isplatu je osigurano 217 milijuna eura te dodao kako je i sama Vlada Republike Hrvatske pritom je izrijekom navela da je riječ o novom pravu ustanovljenom u dijalogu s HSU-om.
– Nadalje, od 1. siječnja 2026. godine ukinuta je penalizacija prijevremenih mirovina za korisnike koji navrše 70 godina života. Time je ispravljena dugogodišnja nepravda prema ljudima koji su ranije otišli u mirovinu, a potom desetljećima ostajali trajno penalizirani. HSU je ovaj zahtjev isticao kao jedan od svojih prioriteta, a njegovo ostvarenje znači konkretno povećanje mirovine za velik broj korisnika. Od 1. siječnja 2026. godine invalidske mirovine su povećane za 10 posto. Riječ je o posebno važnoj mjeri jer se radi o skupini umirovljenika koja je među najranjivijima i kojoj je svako povećanje prihoda od presudne važnosti – pričao je Bušljeta, a neke novosti iznio je i Stjepan Varaždinac:
– Najniže mirovine dodatno su povećane za 3 posto i u okviru mirovinske reforme od 1. srpnja 2025. Time je vrijednost najniže mirovine podignuta sa 103 posto na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine, čime je obuhvaćeno oko 330.000 korisnika. Od 1. srpnja 2025. za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje se 12 mjeseci dodatnog staža, umjesto dotadašnjih šest mjeseci. Ova mjera posebno je važna za žene jer izravno utječe na budući iznos njihove mirovine i pridonosi smanjivanju razlike između mirovina muškaraca i žena. Zatim, HSU je kao jedan od svojih temeljnih ciljeva postavio poboljšanje položaja korisnika obiteljskih mirovina. Kroz promjene sustava omogućeno je povoljnije kombiniranje vlastite i obiteljske mirovine, čime je poboljšan materijalni položaj brojnih udovica i udovaca. To je posebno značajno za osobe koje su nakon smrti supružnika ostajale s nedostatnim prihodima za dostojan život – rekao je Varaždinac.
Predsjednik HSU VPŽ Mirko Bušljeta u nastavku je konferencije naveo kako je HUS utjecao na to da umirovljenicima bude omogućeno povoljnije zadržavanje u svijetu rada.
– Umirovljenicima koji navrše 65 godina, omogućeno je zadržavanje pola mirovine uz rad u punom radnom vremenu te zadržavanje punog iznosa mirovine za rad na pola radnog vremena! HSU smatra da je pravo izbora ključno: onaj tko želi i može raditi treba za to biti nagrađen, a ne kažnjen. HSU se u svojem djelovanju posebno zalaže za ulaganja u centre za starije osobe, institucionalnu i izvaninstitucionalnu skrb. U dvije godine izgrađeno je, odnosno pokrenuta izgradnja 18 centara i domova za starije, s približno 1.800 mjesta trajnog smještaja i oko 4.500 korisnika različitih oblika izvaninstitucionalne pomoći. U Dugoj Resi je moderan dom za starije osobe s kapacitetom od 151 ležajem uz prateće sadržaje. Cilj je da starija osoba, neovisno o tome živi li u gradu ili na selu, može dobiti kvalitetnu pomoć što bliže svom domu – govorio je Bušljeta te iznio kako su kriznim mjerama zaštićeni prihodi umirovljenika i to u razdoblju pandemije kada su vladale energetske krize i visoke inflacije, tada je umirovljenicima isplaćeno više posebnih jednokratnih dodataka.
– Prema podacima Vlade, tijekom kriznih godina isplaćeno je 11 jednokratnih dodataka, ukupne vrijednosti gotovo 800 milijuna eura. Među njima bili su COVID dodatak, božićnice, uskrsnice, energetski dodatak, inflatorni dodatak te dodatne mjere pomoći umirovljenicima. – naglasio je Bušljeta te posebno istaknuo kako mirovine kontinuirano rastu.
– Prosječna sveukupna mirovina bez međunarodnih ugovora – od 2016. do kolovoza 2026. povećana je za 113,5 posto. 2016. je navedena mirovina iznosila 357,87 eura, a u kolovozu 2026. iznosi 763,94 eura. Od 1. srpnja 2025. do kolovoza 2026. povećana je za još 18,4 posto (pa je tako u lipnju 2025. iznosila 645,22 eura, a u kolovozu 2026. iznosi 763,94 eura). Prosječna najniža mirovina bez međunarodnih ugovora od 2016. do kolovoza 2026. povećana je za 140,8 posto. 2016. je iznosila 208,52 eura, a u kolovozu 2026. iznosi 502,19 eura. Od 1. srpnja 2025. do kolovoza 2026. povećana je za dodatnih 22,3 posto (u lipnju 2025. iznosila je 410,71 eura, a u kolovoz 2026. iznosi 502,19 eura – kaže Bušljeta te najavljuje slijedeći veliki korak HSU-a.
– Ukidanje poreza na mirovine, sljedeći je veliki korak HSU-a koji godinama traži potpuno ukidanje poreza na mirovine. Dogovoreno je da se od 1. siječnja 2027. godine ukine porez na dohodak na mirovine, čime će umirovljenicima koji danas plaćaju porez cijeli iznos mirovine ostajati na raspolaganju. To je posebno važno za one čije mirovine zbog redovitih usklađivanja prelaze porezni prag, iako je njihov stvarni životni standard i dalje skroman. HSU smatra da mirovina nije socijalna pomoć, nego stečeno pravo koje proizlazi iz prethodnog rada i uplata u mirovinski sustav. Zatim, jedan od najvažnijih političkih ciljeva Hrvatske stranke umirovljenika jest konačno sustavno urediti položaj starijih osoba u Republici Hrvatskoj. S Vladom Republike Hrvatske Hrvatska stranka umirovljenika sudjeluje u pripremi prvog Zakona o starijim osobama, zakona kojim se po prvi put na jednom mjestu treba sustavno urediti položaj, prava i zaštita starijih građana – rekao je Bušljeta, a Varaždinac na ovu temu dodao:
– HSU-ovo sudjelovanje nije samo naknadno podržavanje Vladinog zakona. HSU je još ranije u Saboru zagovarala donošenje zakona, dok je Vlada potom javno preuzela obvezu da će ga predložiti. Hrvatska danas ima milijun i dvjesto tisuća umirovljenika, a udio starijih osoba u stanovništvu kontinuirano raste. Unatoč tome, do sada nije postojao poseban zakon koji bi na cjelovit način obuhvatio prava i potrebe starijih osoba – rekao je Varaždinac.
Mirko Bušljeta na kraju je dodao kako je Hrvatska stranka umirovljenika sudjelovala u zagovaranju i ostvarivanju mjera kojima se poboljšava svakodnevni život starijih osoba. Tim povodom pokrenut je državni program sufinanciranja ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup slabije pokretnim osobama u postojećim višestambenim zgradama – rekao je Bušljeta te zaključio:
– HSU će i dalje biti politički glas umirovljenika i inzistirati na tome da se gospodarski rast Hrvatske pretvori u dostojanstveniji život njezinih starijih građana – zaključio je.