Predsjednica Foruma žena HSU-a te zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, gospođa Ema Culi gostovala je u petak na Hrvatskom radiju u emisiji “U mreži prvog”.
Govorila je o devetom paketu mjera Vlade RH.
HSU o devetom paketu mjera Vlade RH: Umirovljenici zaslužuju sigurnost, neizostavnu podršku i pravedan sustav.
Kao koalicijski partner na državnoj i lokalnoj razini, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) aktivno sudjeluje u kreiranju politika koje se tiču svih građana, osobito umirovljenika, radnika i najranjivijih skupina.
Deveti paket mjera Vlade RH, vrijedan 175 milijuna EUR-a, nastavak je odgovorne politike prema najugroženijima. HSU pozdravlja nastavak energetskih vaučera od 70 € mjesečno za 117.000 građana, među kojima je velik broj umirovljenika, korisnika zajamčene minimalne naknade i nacionalne naknade za starije osobe. Ove mjere potvrđuju da je zaštita najizloženijih energetskom siromaštvu prioritet.
Za studente je osigurano 8 milijuna eura kako bi se spriječilo poskupljenje prehrane, dok kućanstva i dalje ostvaruju konkretne uštede:
– Račun za struju ostaje 8,8% niži
– Račun za plin 8% niži (godišnja ušteda 48 €)
– Račun za toplinsku energiju 10,2% niži (godišnja ušteda 56,91 €)
Tijekom emisije, gospođa Ema Culi istaknula je kako su za jednokratnu potporu za 760.000 umirovljenika s mirovinom do 840 €, osigurane potpore u iznosu od 50 do 160 EUR-a, ovisno o visini mirovine, u ukupnoj vrijednosti od 76,5 milijuna EUR-a. Mjesečna struktura troškova kod umirovljenika znatno se razlikuje od one kod zaposlenih, a prehrambene potrebe su uvjetovane dobi i zdravstvenim stanjem.
HSU podržava postepeni prijelaz s kriznih mjera na dugoročna rješenja, ali traži:
– Transparentnost u izračunima
– Uključenost lokalnih zajednica u praćenje učinaka
– Očuvanje energetskih vaučera za najugroženije.
Nitko ne smije ostati bez osnovne energetske sigurnosti.
Također, uz RH ima još zemalja koje postepeno ukidaju mjere kao što su primjerice Francuska i Njemačka. Razlozi su i ekonomski i socijalni.
Što se tiče inflacije, naglasila je kako ona najviše pogađa umirovljenike jer umirovljenici imaju drugačiju strukturu mjesečne potrošnje u odnosu na zaposlene. Najveći dio mirovine odlazi im na hranu i to preko 40%, a hrana je najviše poskupila.
HSU je inače svoju umirovljeničku potrošačku košaricu komunicirao s nadležnim tijelima i to je rezultiralo da se u 70 proizvoda uvrste i proizvodi koji su bitni u nutritivnom smislu za ishranu umirovljenika. Temeljem Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena postoje mehanizmi za kontrolu cijena proizvoda koji se najčešće koriste u kućanstvu i dio su košarice od 70 proizvoda. Nadzor za nepridržavanje utvrđenih cijena od strane trgovaca provodi Državni inspektorat.
Ema Culi je tijekom današnje emisije u kojoj je sudjelovala ispred HSU, potvrdila i kako se od prosinca 2025. uvodi tzv. 13. mirovina, odnosno godišnji dodatak koji postaje trajno zakonsko pravo za sve umirovljenike RH. HSU će tijekom listopada ove godine aktivno sudjelovati u pregovorima oko iznosa vrijednosti jedne godine staža, uz uvjet da se rebalans proračuna usvoji pravovremeno. Iznos vrijednosti jedne godine radnog staža će se svake godine regulirati odlukom.
Naglasila je kako će se voditi računa da uz isplatu ove naknade u prosincu 2025., prosječna mirovina dosegne razinu od 700 EUR-a.
Navela je i kako HSU već dvije godine zagovara ukidanje plaćanja poreza na mirovine (porez na dohodak) te postoje dva modela prijedloga:
1. Da porez plaćaju samo oni s mirovinom iznad 1.000 € i
2. Da se porez u potpunosti ukine za sve umirovljenike, jer se radi o dvostrukom oporezivanju.
Navela je kako je u srpnju ove godine na press konferenciji Gradske skupštine Grada Zagreba, govorila o temi poreza na dohodak koji je prihod jedinica lokalne samouprave, a koji plaćaju umirovljenici u Zagrebu te da isti treba ukinuti jer se radi de facto o duplom oporezivanju.
Primjerice, prema procjeni umirovljenik s mirovinom od 850 EUR-a u Zagrebu plaća porez od 354 EUR-a godišnje, a taj iznos bi mogao pokriti trošak dijela režija, lijekova ili osnovnih životnih troškova. U proračun grada Zagreba se slije puno više sredstava od poreza na dohodak koji su uplatili umirovljenici od onog što umirovljenici od grada Zagreba stvarno dobiju, a slično je i u drugim gradovima RH.
Fiskalna bilanca može biti pozitivna, ali socijalna ravnoteža mora biti prioritet.
Tijekom emisije, istaknula je nakon upita slušateljice koja ima mirovinu od 200 EUR-a, kako veliki broj građana ima zaista male mirovine dijelom i zbog toga jer su im poslodavci isplaćivali male plaće. Naglasila je kako i danas u 2025. godini u komunikaciji s građanima čuje od ljudi s kojima razgovara kako im poslodavci isplaćuju dio plaće preko regularnog sustava, a dio na crno. Najgore je to što se radi čak i o deficitarnim zanimanjima. Naglasila je kako se radi o podrivanju cijelog sustava od strane dijela poduzetnika i kako će ti zaposlenici jednog dana imati male mirovine. Pozvala je stoga poslodavce na kulturu i profesionalnost u ponašanju prema svojim zaposlenicima. Poslodavci očekuju pomoć od države, a nezakonitim ponašanjem prema zaposlenicima trajno i dugoročno podrivaju sustav što ide na štetu svih!
HSU ostaje konstruktivan partner Vlade, ali i glas onih koji često ostaju nečujni. Umirovljenici su stvarali Hrvatsku i zaslužuju život s dostojanstvom, bez brige oko plaćanja režija, lijekova i osnovnih uvjeta za egzistenciju.