Suočeni svakodnevno s brojnim pitanjima umirovljenika ne možemo se oteti dojmu da umirovljenici nemaju dovoljno povjerenja u državne institucije ili jednostavno se nemaju kome obratiti. Tako smo suočeni s traženjem pojašnjenja dvostrukog oporezivanja mirovina za one koji su radili u dvije ili više država pa recimo do trajne penalizacije mirovina za one koji nisu svojevoljno umirovljeni. Pri tome nam je teško objasniti zbog čega se brojne nepravde u mirovinskom sustavu godinama ne ispravljaju. Općenito se to odnosi na nepostojanje sustava koji bi uzeo u obzir imovinski cenzus umirovljenika. Poput primjera da bračni par s jednom mirovinom nema pravo na energetski dodatak dok s druge strane bračni parovi s dvije mirovine primaju energetske dodatke iako im je prihod po članu kućanstva daleko veći. U odgovorima najlakše nam je nezadovoljnim umirovljenicima prenijeti kako je naša politička snaga i moć ograničena i ovisi posljednjih desetak godina o samo jednom saborskom zastupniku. Nadalje vlastito opravdanje tražimo i kroz naš izrađeni prijedlog od 19 interventnih mjera koji smo pripremili upravo s ciljem da se olakša život umirovljenicima u ova teška, inflatorna vremena. Tako danas objavljujemo nove dvije mjere (broj 3 i 6) čija je svrha smanjiti broj naših osiromašenih sugrađana, a traženjem isplata božićnica želimo dati do znanja da je naše zalaganje kontinuirano, a predložena rješenja trajna. Ista tako isplata božićnica umirovljenicima postignuti je standard u brojnim europskim državama pa čak i preporuka europskih institucija da se isplaćuje.
3.) PROŠIRENJE KRUGA GRAĐANA KOJI OSTVARUJU PRAVO NA MJESEČNI ENERGETSKI VAUČER DO 400 KUNA
Mjere Vlade Republike Hrvatske za ublažavanje rasta cijena energenata stupile su na snagu 1. travnja. Usmjerene na suzbijanje udara rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo ukupne su vrijednosti od gotovo pet milijardi kuna. Uz limitiranje cijena struje i plina, smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode i energetskog dodatka za umirovljenike povećani su iznosi socijalnih transfera s 200 na 400 kuna – tzv. vaučeri, a oni se odnose sada i na račune za plin, ne više samo električnu energiju. Definirano razdoblje isplate je od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. godine. Vaučere su dosad dobivali samo korisnici zajamčene minimalne naknade (socijalne pomoći) i osobne invalidnine, a po novome, oni obuhvaćaju i korisnike nacionalne naknade za starije osobe, nezaposlene hrvatske branitelje te korisnike novčane naknade za civilne stradalnike Domovinskog rata. No, ove mjere uglavnom su usmjerene samo na ona kućanstva koja već primaju neki vid pomoći iz sustava socijalne skrbi. Pri tome zanemaruju kategorije građana koji ne mogu podmiriti elementarne energetske usluge, a nisu u sustavu socijalne skrbi (ranjive skupine građana poput jednoroditeljskih i samačkih obitelji, umirovljenika, radnika koji primaju minimalnu plaću, građana koji žive ispod granice siromaštva). Uz to, ovako oblikovani „vaučeri“ ne samo da nisu izravna pomoć države ugroženim kupcima energenata, već su dodatni teret krajnjim kupcima iz kategorije kućanstava, s obzirom na to da se financiraju sredstvima koje građani, ionako opterećeni visokim troškovima električne energije, financiraju u obliku solidarne naknade te sve to stvara začarani krug. Stoga predlažemo da se proširi definicija građana koji ulaze u krug osoba sa statusom kategorije ugroženih kupaca energenata te da se tako proširi krug građana koji ostvaruju pravo na mjesečni energetski vaučer do 400 kuna i u njega uključe umirovljenici s ukupnim mirovinskim primanjem do 1 850 kuna, ali i ostale kategorije najsiromašnijih građana koji sada nisu obuhvaćeni ovim Vladinim mjerama, a da se financiranje ove mjere promijeni tako da ona ne bude financirana iz solidarne naknade koju uplaćuju svi kupci električne energije iz kategorije kućanstva, u iznosu od 0,03 kune za svaki kWh potrošene električne energije.
Uz to, predlažemo Vladi RH da prijedlogom izmjene odgovarajućih zakonskih propisa što žurnije usvoji definiciju „energetskog siromaštva“ (za razliku od postojeće definicije „ugroženih kupaca energenata“) te mjere usmjere prema tako definiranom krugu korisnika.
6.) DEFINIRATI ISPLATU BOŽIĆNICE KAO TRINAESTE ISPLATE SVAKE GODINE
Niz gradova i općina u Hrvatskoj krajem svake godine isplaćuju jednokratna primanja povodom blagdana Božića (nešto manji broj gradova i općina odlučuje se za isplate i pred Uskrs). Ovisno o financijskoj snazi proračuna svake pojedine jedinice lokalne samouprave, raspon takvih davanja kreće se od 100, pa do 4.000 kuna, a kriteriji za isplatu su različiti i potpuno neujednačeni. Na razini države takve isplate se nažalost vrlo često događaju ad hoc, uglavnom koji mjesec prije parlamentarnih ili lokalnih izbora.
Stoga predlažemo da se kroz Zakon o mirovinskom osiguranju definira pravo na isplatu jednokratnog dodatka za sve umirovljenike i osobe starije od 65 godina, po točno razrađenim kriterijima s pripadajućim svotama i to u prosincu svake kalendarske godine. Kao primjer može poslužiti pravo na tzv. „ljetni (godišnji) dodatak“ kakav primaju umirovljenici u nama susjednoj Republici Sloveniji).