Drugi dio analize problematike našeg mirovinskog sustava odnosi se na model obiteljskih mirovina. G. Željko Šemper predstavio je Prijedlog izmjena sadašnjeg modela obiteljskih mirovina. Doznajte zašto bi se trebao podići postotak nasljeđivanja obiteljske mirovine sa 70 na 80 %.
Sadašnji nepravedan model obiteljskih mirovina je jedan od najvećih problema mirovinskog sustava, jer nakon smrti bračnog partnera udovice padaju u zonu siromaštva. S datumom 30.6.2021. u RH bez mirovina po međunarodnim ugovorima ima 183.952 korisnika obiteljskih mirovina (93% su žene), a prosječna obiteljska mirovina iznosi 2.346 kn, što je 33% prosječne plaće i 581 kn ispod granice siromaštva (2.927 kn za 2020. prema DZS-u).
Na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe o izmjeni modela obiteljskih mirovina očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava je glasilo: „Socijalnu sigurnost nakon smrti bračnog partnera ZOMO je osigurao institutom izbora mirovine, prema kojem korisnik koji ostvari pravo na dvije ili više mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti može izabrati svoju osobnu mirovinu ili obiteljsku mirovinu kao povoljniju. Zasad to ne dolazi u obzir!“.
Prema ZOMO-u bez međunarodnih mirovina u tri vrste mirovina s najviše korisnika prosječna mirovina muškaraca veća je za 24% od prosječne mirovine žena, dok je 70% prosječne mirovine muškaraca za 15% manja od prosječne mirovine žena. Tek, kad bi se u aktualnom ZOMO-u kod izračuna obiteljske mirovine uzimao postotak od 80% mirovine muškarca, ta mirovina bi bila na razini prosječne mirovine žena (2.642:2.617 indeks 100). Na taj način udovice bi imale veću i povoljniju mogućnost izbora između osobne i obiteljske mirovine. To je prijedlog i argumentacija izmjene i povećanja sadašnjeg postotka od 70% u aktualnom ZOMO-u na povoljniji postotak od 80%!
Uz ovu izmjenu odredbe u aktualnom ZOMO-u potrebno je donijeti Zakon o nasljeđivanju dijela mirovine preminulog (van)bračnog partnera, jer sadašnjim modelom korisnice (93% su žene) padaju u zonu siromaštva. Niz država članica EU ima takva rješenja, a novi model ove vrste mirovina trebao bi uz visinu mirovine preminulog partnera uvažavati i broj godina mirovinskog staža, kao i broj godina već provedenih u mirovini. Na taj način novi model treba uvažavati sve ove podatke, jer ne može biti isti postotak za sve, kao što ga primjerice imaju Slovenija (15%), Njemačka (55%), jer nije isto, ako je preminuli koristio mirovinu 20 godina ili je umro za godinu dana nakon umirovljenja. U svakom slučaju preživjeli partner mora imati mogućnost izbora povoljnije mirovine: a) zadržati svoju osobnu mirovinu + dodatak mirovine preminulog partnera ili b) odreći se svoje osobne mirovine i odabrati 80% mirovine preminulog partnera, ako je to za njega povoljnije.
Željko Šemper
