Novosti

Uoči otvaranja Pelješkog mosta!

Hrvatska je od svoje samostalnosti izgradila vrlo malo kapitalnih infrastrukturnih objekata tako da je sutrašnje otvaranje Pelješkog mosta doista jedan povijesni događaj.

Društvene mreže

Aktualna problematika mirovinskog sustava Hrvatske – posljednji dio: Ukinimo doživotnu penalizaciju u 70. godini života!

Facebook
Twitter
LinkedIn

Posljednji dio aktualne problematike mirovinskog sustava Hrvatske kojim se bavio naš član Predsjedništva i bivši saborski zastupnik i stručnjak za mirovinski sustav g. Željko Šemper je ukidanje doživotne penalizacije u 70. godini života:

Prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju (ZOMIO) koji je važio do kraja 1998. godine penalizacija je iznosila 6,65% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu i ukidala se nakon navršenja godina života kao uvjeta za starosnu mirovinu. Od 1. siječnja 1999. prema novom ZOMO-u penalizacija je trostruko veća, u početku 18%, od 2001. čak 20,4%, borbom HSU-a je 2007. pala na maksimalnih 9%, da bi je u krizi 2009. premijerka Kosor vratila na 20,4%, a danas nakon referenduma „67 je previše“ iznosi 12% ili mjesečno 0,2%. Najgore je, što se u prijevremenu mirovinu uglavnom nije išlo dragovoljno, osobnom odlukom, već zbog stečajeva ili propasti poduzeća zbog katastrofalne privatizacije na „hrvatski način“ u vrijeme Domovinskog rata. Od početka hrvatske države u razdoblju 1990.-1998. nestalo je 500.000 radnih mjesta, od čega je u prijevremenu ili invalidsku mirovinu otišlo 300.000, a ostatak je završio na burzi bez potrebnih uvjeta za mirovinu. To je višestruka kazna: gubitak radnog mjesta, odlazak u prijevremenu mirovinu i penalizacija kao DOŽIVOTNA kazna!

Još u svibnju 2019. nakon smanjenja postotka penalizacije na 0,2% mjesečno, Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta „zaplakao“ je nakon referenduma: „Ako se netko umirovi ranije, onda će on manje uplaćivati, a duže primati mirovinu“. Poštovani kolega nije u obzir uzeo dužinu mirovinskog staža, a demantira ga statistika HZMO-a iz kolovoza 2021. Ako je netko umirovljen ranije, ne znači da je ostvario manji mirovinski staž, ni manje uplate doprinosa, što se vidi iz tablice: korisnici prijevremene mirovine imaju duži mirovinski staž za četiri godine i četiri mjeseca od korisnika starosne mirovine (36-00/31-08), a njihova prosječna mirovina je manja za stotinjak kuna. Podaci o stažu umirovljenih u 2021. godini su još drastičniji (37-03-/31-05). Kako negativno penalizacija utječe na prijevremenu mirovin,u vidi se iz podatka „mirovina po godini staža“: za duži staž  njihova mirovina po godini staža iznosi 76 kuna, a starosna za manji staž iznosi 90 kuna! Uplaćeni doprinosi ovise o visini plaće i dužini mirovinskog staža. A tko će duže primati mirovinu, to je individualno, zapisano negdje gore u „zvijezdama“. Ovi podaci su i prava argumentacija koja je dovoljna za: Ukidanje doživotne penalizacije, pa makar u 70. godini života!

Željko Šemper

željko šemper