Novosti

Društvene mreže

Aktualna problematika mirovinskog sustava Hrvatske – posljednji dio

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Posljednji dio aktualne problematike mirovinskog sustava Hrvatske kojim se bavio naš član Predsjedništva i bivši saborski zastupnik i stručnjak za mirovinski sustav g. Željko Šemper je ukidanje doživotne penalizacije u 70. godini života:

Prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju (ZOMIO) koji je važio do kraja 1998. godine penalizacija je iznosila 6,65% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu i ukidala se nakon navršenja godina života kao uvjeta za starosnu mirovinu. Od 1. siječnja 1999. prema novom ZOMO-u penalizacija je trostruko veća, u početku 18%, od 2001. čak 20,4%, borbom HSU-a je 2007. pala na maksimalnih 9%, da bi je u krizi 2009. premijerka Kosor vratila na 20,4%, a danas nakon referenduma „67 je previše“ iznosi 12% ili mjesečno 0,2%. Najgore je, što se u prijevremenu mirovinu uglavnom nije išlo dragovoljno, osobnom odlukom, već zbog stečajeva ili propasti poduzeća zbog katastrofalne privatizacije na „hrvatski način“ u vrijeme Domovinskog rata. Od početka hrvatske države u razdoblju 1990.-1998. nestalo je 500.000 radnih mjesta, od čega je u prijevremenu ili invalidsku mirovinu otišlo 300.000, a ostatak je završio na burzi bez potrebnih uvjeta za mirovinu. To je višestruka kazna: gubitak radnog mjesta, odlazak u prijevremenu mirovinu i penalizacija kao DOŽIVOTNA kazna!

Još u svibnju 2019. nakon smanjenja postotka penalizacije na 0,2% mjesečno, Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta „zaplakao“ je nakon referenduma: „Ako se netko umirovi ranije, onda će on manje uplaćivati, a duže primati mirovinu“. Poštovani kolega nije u obzir uzeo dužinu mirovinskog staža, a demantira ga statistika HZMO-a iz kolovoza 2021. Ako je netko umirovljen ranije, ne znači da je ostvario manji mirovinski staž, ni manje uplate doprinosa, što se vidi iz tablice: korisnici prijevremene mirovine imaju duži mirovinski staž za četiri godine i četiri mjeseca od korisnika starosne mirovine (36-00/31-08), a njihova prosječna mirovina je manja za stotinjak kuna. Podaci o stažu umirovljenih u 2021. godini su još drastičniji (37-03-/31-05). Kako negativno penalizacija utječe na prijevremenu mirovin,u vidi se iz podatka „mirovina po godini staža“: za duži staž  njihova mirovina po godini staža iznosi 76 kuna, a starosna za manji staž iznosi 90 kuna! Uplaćeni doprinosi ovise o visini plaće i dužini mirovinskog staža. A tko će duže primati mirovinu, to je individualno, zapisano negdje gore u „zvijezdama“. Ovi podaci su i prava argumentacija koja je dovoljna za: Ukidanje doživotne penalizacije, pa makar u 70. godini života!

Željko Šemper

željko šemper