Dana 6.12.2024., širom svijeta obilježio se Međunarodni dan borbe protiv femicida.
Dajući podršku borbi protiv femicida kao i svih vrsta nasilja nad ženama Forum žena HSU-a je tom prigodom održao sjednicu na kojoj se raspravljalo o poticanju aktivnosti koje idu u pravcu minimiziranja pojava nasilja nad ženama u društvu. Femicid je najteži oblik rodno zasnovanog nasilja. Povezan je s društvenim normama gdje se žene vide kao inferiorne, odnosno kao objekti kontrole, posjedovanja i nasilja. Vlada RH ove je godine uvela novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe za koje je propisana kazna 40 godina zatvora na temelju novog članka Kaznenog zakona, a koji obuhvaća femicid. S obzirom da je u Hrvatskoj ove godine ubijeno 18 žena, što je povećanje u odnosu na 2023., radit će se i nadalje na mjerama za maksimalno sankcioniranje ovakvih djela s ciljem njihovog zaustavljanja. U cijeloj EU je nasilje nad ženama i femicid također u porastu i to je zabrinjavajuća činjenica. Na sjednici je naglašeno kako uz femicid ima i puno ostalih vrsta nasilja nad ženama koje završavaju na kraju tragično pa i femicidom. Postoje i on line oblici teškog nasilja kako u RH tako i na razini EU i ovi oblici nisu dovoljno sankcionirani. Svi oblici nasilja. ali i dobne diskriminacije se moraju spriječiti bilo prevencijom bilo kroz regulatorno uređenje nepokrivenih područja.
Također, temeljem komunikacije na terenu, dobivena je informacija kako su žene umirovljenice koje ostvaruju temeljem zakona pravo na rad od 4 sata uz zadržavanje prava na mirovinu šikanirane od strane poslodavca na više načina (prekoračenje satnice od 4 h uz plaćanje rada za samo 4 h, omalovažavanje i neprimjerena komunikacija u odnosu na dob i spol, nepotpisivanje ugovora o radu, neprijavljivanje takvog oblika rada pa sve do falsificiranja potpisa na ugovorima o radu i sl.).
Takvi oblici šikaniranja i diskriminacije te svih oblika nezakonitog ponašanja imaju dalekosežne posljedice na žene umirovljenice, ali i na društvenu zajednicu. Slijedom toga na tržištu rada nastaje pravna nesigurnost za žene umirovljenice, pojavljuje se dobna diskriminiranost, a posljedice utječu na egzistencijalnu nesigurnost što dalje za sobom povlači zdravstvene probleme, dugotrajne, skupe i nepotrebne sudske sporove te u konačnici dolazi i do zlostavljanja u obitelji.
Nasilje nad ženama i nasilje u obitelji kao i svi oblici nasilja i dobne diskriminacije, nisu privatni problem, već je to problem društva u cjelini. Stoga, prevencija, predlaganje strateških mjera kao i dorada postojeće regulative, predstavlja prioritet Hrvatske stranke umirovljenika.