U sklopu provedbe aktivnosti vezanih uz Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježio ove godine 25.11.2024., početak kampanje u svijetu od strane UNiTE započeo je 25. studenog i traje do 10. prosinca 2024. Kampanja traje ukupno 16 dana aktivizma, te završava na dan obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca, slijedom čega se Hrvatska stranka umirovljenika – HSU, kao parlamentarna stranka, zalaže za unapređenje stanja u ovom području
Stranka se zalaže i za rješavanje problema dobne diskriminacije, stereotipa, predrasuda i diskriminacije na temelju dobi (AGEIZAM), a što je ključno za osiguravanje uspjeha politika u promicanju dobrobiti i sudjelovanja starijih osoba u društvu.
EU prelazi na društvo dugovječnosti te je nužno potrebna vizija kojom se mogu iskoristiti prednosti duljeg života njene populacije. Ključna je vizija koja starost ne vidi kao teret i koja ima za cilj aktivno sudjelovanje svih dobnih skupina u društvenoj zajednici. To zahtijeva znatne promjene u pogledu kreiranja mjera vezanih uz starenje i doprinos starijih osoba u društvu.
Ageizam, odnosno stereotipi, predrasude i diskriminacija na temelju dobi, predstavlja veliki izazov u smislu postizanja tog cilja jer utječe na percepciju starijih osoba o sebi i svojim sposobnostima te ih sprječava da budu aktivni dio društva i ograničava im mogućnosti koje su dostupne kako starimo.
Ageizam prevladava u različitim sektorima društva. Utvrđeno je da je dobna diskriminacija globalno pitanje koje prevladava u svim društvenim, ekonomskim, etničkim i geografskim sferama te u različitim kontekstima, uključujući radno mjesto, medije, zdravstvo i javni sektor.Rezultati izvješća Eurobarometra o diskriminaciji u EU-u za 2023. pokazuju da je 45 % Europljana uvjereno da je dobna diskriminacija (percepcija prestara ili premlada) raširena u EU-u. Osim toga, 52 % Europljana navodi dob kao glavni kriterij koji kandidata može staviti u nepovoljan položaj tijekom postupka zapošljavanja. Potonji je porast od 5 postotnih bodova u usporedbi s prethodnim istraživanjem Eurobarometra iz 2019.
Dobna diskriminacija ima dalekosežan utjecaj na pojedince i društvo. Dob ima univerzalni utjecaj jer utječe na svakoga tijekom života. Ima dalekosežne učinke na pojedince i društva, utječući na zdravlje, dobrobit, gospodarsku produktivnost, međugeneracijsku solidarnost te kvalitetu i pravednost politika i praksi na više razina.Ageizam je povezan s većom vjerojatnošću ozbiljnih zdravstvenih problema, nesreća, hospitalizacije, funkcionalnih ograničenja, kognitivnog pada i simptoma depresije.
Na tržištu rada dobna diskriminacija povezana je s ograničenim mogućnostima za starije radnike, razlikama u zapošljavanju i napredovanju te diskriminirajućim praksama, uključujući i prisilno prijevremeno umirovljenje. Posebice su žene osjetljive u različitim vrstama ageizma.
Dobna diskriminacija također može nametnuti ekonomsko opterećenje društvima zbog povećanih troškova zdravstvene zaštite, mogućeg pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) i neučinkovitog korištenja ljudskih resursa, što utječe na produktivnost i korištenje vještina na tržištu rada.
Rješavanje problema dobne diskriminacije trebalo bi biti prioritet u nekoliko područja politike. Na temelju istraživanja zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, naglašava se da je rješavanje problema dobne diskriminacije ključno za osiguravanje uspjeha politika aktivnog i zdravog starenja u promicanju dobrobiti i sudjelovanja starijih osoba u društvu.Istraživači preporučuju da rješavanje starosne dobi postane ključna komponenta politika koje se bave posljedicama povezanim sa starenjem stanovništva. To uključuje politike od zdravstva do zapošljavanja u kojima će se morati uzeti u obzir starenje stanovništva EU-a.
Ageizam u medijima je također prisutan.
Mediji imaju važnu ulogu u oblikovanju društvene percepcije starenja. Imaju potencijal ovjekovječiti dobne stavove ili doprinijeti pozitivnijem narativu o starenju. Starije odrasle osobe često su predstavljene kao homogena skupina, tj. jednako krhke i ranjive, ne uzimajući u obzir njihovu raznolikost i individualnost. Studije o jeziku koji se koristi u medijima istaknule su prevalenciju dobnih izraza kao što su “starije osobe” i “stariji ljudi” u odnosu na prikladnije izraze kao što su “starije odrasle osobe”.
Neki od ageističkih stavova i jezika u medijima dolaze iz mjesta zabrinutosti za dobrobit starijih ljudi. Međutim, to često rezultira pokroviteljskim tonom, koji jača negativne stereotipe o starijim osobama i zanemaruje njihove vlastite stavove o tom pitanju. Percepciju oblikuje i jezik te se preporučuje oprez pri skretanju pozornosti na potrebe starijih osoba i korištenje odgovarajućeg jezika i poruka kako bi se izbjeglo pretjerano generaliziranje svih starijih osoba kao posebno ranjive skupine.
Mediji su potaknuli inicijativu Foruma žena HSU na gore navedeni osvrt o ozbiljnosti ove teme, a glavni impuls za osvrt je današnji dio jednog radio programa koji se sluša diljem naše lijepe Hrvatske.
Naime, dana 29.11.2024., nešto iza 12 sati, na poznatom radio programu na kojem se uz ostale sadržaje vrti i popularna glazba, voditelj emisije se uvodno u emisiji osvrnuo na sjećanje na svoju baku. Nastavno je izvijestio kako će se u eter pustiti određena glazba na koju će navodno bake na nekom mjestu vježbati uz tu glazbu. Dodao je uz prilično podsmješljiv ton kako ga baš zanima kako će to vježbanje izgledati!?!
Vjerujemo da voditelj nije mislio nikoga namjerno povrijediti ali je činjenica da je načinom na koji je govorio, upravo izazvao efekt uvrede i efekt dobne diskriminacije, tzv. ageizma.
Mediji u kreiranju javnog mijenja, posebice mlađe populacije, igraju veliku ulogu. Stoga, prilikom vođenja emisija kao i sadržaja istih treba voditi računa da se niti jednim sadržajem i osvrtom ne diskriminira nikoga, posebice stariju populaciju koja je najranjivija.
Starija odrasla populacija je gradila i branila Hrvatsku u svim segmentima i odgajala je mlađu populaciju u cilju razvoja i napretka našeg društva u cjelini.
Zaključno: Vjerujemo kako će mediji kroz svoje emisije i osvrte u edukativne svrhe podizati razinu nacionalne svijesti populacije (od najranijeg do najstarijeg životnog doba) o važnosti borbe protiv ageizma, a što je ključno za osiguravanje uspjeha politika u promicanju dobrobiti i sudjelovanja starijih osoba u društvu ali i za razvoj cjelokupnog društva i društvene zajednice.
Autorica:
Ema Culi, univ.spec.oec.,
predsjednica Foruma žena HSU-a
