Krajem travnja prosječna mirovina iznosila je 2.707 kn, a prosječna plaća 7.607 kn. Prema tome, udio mirovina u prosječnoj neto plaći iznosi 35,25 posto. Nikad niže, konstantan pad i najniže u državama EU, a možda i na „brdovitom“ Balkanu. Ne zaboravimo obećanje aktualne Vlade – predizbornu priču o cilju, vraćanju dostojanstva umirovljenicima i rastu udjela mirovine prema 60 posto plaće. Ova prosječna mirovina je 220 kuna ispod granice siromaštva koja zasad iznosi 2.927 kuna.
Svrha usklađivanja mirovina je održati realnu vrijednost mirovina u skladu s rastom plaća i rastom potrošačkih cijena – ali to je samo djelomično, što je utvrdio i Ustavni sud RH. Inflacija neumorno divlja poput plime: u siječnju 5,7%, u veljači 6,3%, u ožujku 7,3% i sada u travnju 9,6% i neće tako brzo stati. Efekte usklađivanja, odnosno nominalan rast mirovina, umirovljenici dobivaju s velikim zaostatkom od 8-9 mjeseci, u travnju ili za ovu tek u rujnu. Za sva ova divljanja cijena u prva tri mjeseca efekte usklađivanja umirovljenici na svojim mirovinama će osjetiti tek na mirovini za kolovoz i isplatom u rujnu. Najveći broj umirovljenika „rasteže“ mirovinu od prvog do prvog u mjesecu i nema rezerve na tekućem računu.
Sada bi ovaj prosječan iznos usklađivanja (uz 5,75%) iznosio 156 kuna pa bi kvartalnim usklađivanjem za taj iznos mirovina bila veća već na mirovini za svibanj i isplati u lipnju. Naravno da taj iznos za sudionike u emisiji Otvoreno ne predstavlja problem, ali za svakog umirovljenika u najnižoj mirovini (275.549 x 1.830 kn), u obiteljskoj (213.255 x 2.185 kn) ili u invalidskoj (100.266 x 2.193 kn) ovaj iznos baš i nije zanemariv!
To je svrha i glavni cilj prijedloga kvartalnog usklađivanja – da mirovina brže prati inflaciju, a ne s odmakom od devet mjeseci!
